Priština: Skup "Žene, mir, bezbednost" povodom godišnjice Rezolucije 1325 SB UN

Žene, mit, bezbednost
Izvor: Peaceportal.org

Konferencijom "Žene, mir, bezbednost" u Prištini obeleženo je 20 godina od usvajanja Rezolucije Saveta bezbednosti UN1325, koja, pored ostalog, ističe važnu ulogu koju žene mogu imati u rešavanju sukoba i mirovnim procesima, prenosi Tanjug.

Učesnici konferencije istakli su ulogu koju žene imaju u razrešenju konflikata i mirovnim procesima, napredak koji je u tom pogledu ostvaren na Kosovu, ali i važnost kontinuiranog rada u cilju postizanja daljeg progresa.

General Elizabet Šlajher iz Kancelarije glavnog savetnika za rodna pitanja pri Kforu, istakla je da je u poslednjih 20 godina učinjen veliki napredak u implementaciji rodne perspektive u civilnim i vojnim mirovnim operacijama.

Šlajher je ukazala na to da muškarci i žene imaju različite bezbednosne potrebe, zbog različitih kulturnih normi i društvenih uloga, i da je iz tog razloga nužno da mirovne operacije obuhvate rodnu perspektivu.

Specijalna predstavnica generalnog sekretara NATO-a za program „Žene, mir i bezbednost“ Kler Hačison osvrnula se na institucionalizaciju funkcije koju obavlja i njen značaj.

Ona je istakla da je veoma važno da veći broj žena bude zastupljen u vojsci, ali da je osim njihovog broja važna i njihova inkluzija, i ohrabrila sve NATO saveznike da rade na tome.

“Napredak u tom pogledu je ostvaren, ali je i dalje potrebno raditi na većoj inkluziji žena u vojnim mirovnim operacijama. Radeći na Kosovu, naučila sam dosta toga od ovdašnjih žena, rekla je Hačison.

Odluke o ženama ne treba da se donose bez žena, potrebna je saradnja koja će omogućiti da se njihov glas čuje i platforma koja će to obezbediti, istakla je specijalna predstavnica NATO.

Govoreći o glavnim dostignućima agende "Žene, mir, bezbednost", Hačison je istakla da je uspostavljen dijalog sa ženama, kao i da u ovom trenutku ima više žena na rukovodećim položajima.

Ona je rekla da implementacija ove agende podrazumeva uspostavljanje partnerstva između muškaraca i žena, saradnju sa civilnim sektorom i međunarodnim zajednicama, ali i političku volju i dovoljna finansijska sredstva.

Veliki napredak je ostvaren, ali još uvek postoji puno toga što može da se uradi, istakla je Hačison.

Edi Gusija, direktorka Agencije za rodnu ravnopravnost, napomenula je da je učesće žena u javnom životu veće, ali ne i u donošenju odluka.

Kaže da kulturne norme i dalje ograničavaju žene da učestvuju u donošenju odluka, kao i uslovi koji ne podržavaju njihovo angažovanje. Rezolucija Saveta bezbednosti UN 1325, usvojena 31. oktobra 2000. godine, prepoznaje nesrazmeran efekat konflikta na žene i devojke i ističe važnu ulogu koju one mogu imati u rešavanju sukoba i mirovnim procesima.