Raković: Džufka ima podršku Prištine, cilj da se SPC trajno protera sa KiM

Raković
Izvor: Kosovo Online

Povodom tvrdnji Nikole Džufke, koji se predstavlja kao pravoslavni episkop, da je takozvana Pravoslavna crkva Kosova dobila sudski spor protiv Srpske pravoslavne crkve, čime je pravoslavnim Albancima omogućena registracija u toj crkvi, istoričar Aleksandar Raković izjavio je da Džufka za svoje delovanje ima podršku Prištine i da je namera „albanskih separatista na Kosovu“ da trajno proteraju SPC.

Raković je istakao da je Priština, u saradnji sa pojedinim spoljnim akterima, osmislila plan sa više pravaca delovanja usmerenih na destabilizaciju Srpske pravoslavne crkve na Kosovu, a da je jedan od njih upravo Nikola Džufka, kojeg je nazvao „samozvancem“ i koji, uveren je, ima podršku prištinskih institucija.

„Kad imate i podršku institucija, onda možete da radite šta god hoćete, posebno zbog toga što srpski narod na Kosovu i Metohiji nema onu masovnost kakvu je imao u Crnoj Gori, pa da može da odbrani naše svetinje. Zato će situacija biti takva da srpski narod zavisi od podrške Zapada, a ostaje pitanje koliko će oni biti spremni da zaustave namere separatista u Prištini“, rekao je Raković za Kosovo onlajn.

Drugi pravac delovanja je, kaže, Rimokatolička crkva Albanaca na Kosovu, koja je, prema njegovim rečima, još opasniji protivnik.

„Verovatno se ovo radi zbog njihovih potreba, jer upravo oni najviše žele da prisvoje naše srednjovekovne svetinje na Kosovu i Metohiji. Postoji čitava lepeza događaja koji prete da destabilizuju čitav prostor, a Srbija nije u prilici da reaguje drugačije osim diplomatskim i političkim putem. To kod Srba na Kosovu i Metohiji stvara veliku neizvesnost, jer se nalaze u situaciji da zavise od nekog drugog i njegove dobre volje, a ta dobra volja, nažalost, uglavnom nije pokazivana“, napomenuo je Raković.

Dodao je da bi svaki ishitren potez zvaničnog Beograda mogao dodatno da zakomplikuje situaciju.

„Ne krivicom Beograda, već zato što se traži greška srpskih institucija kako bi se naudilo Srbima na Kosovu i Metohiji. Namera prištinskih, odnosno albanskih separatista na Kosovu i Metohiji jeste da trajno proteraju Srpsku pravoslavnu crkvu“, istakao je Raković.

On je podsetio i na ranije pokušaje prisvajanja srpskih svetinja na Kosovu.

„Poznat je slučaj u Unesku 2015. godine, kada su izgubili za dva glasa. To pitanje više nisu pokretali jer ne bi imali većinu, ali, kao što vidimo, kroz različite sistemske pritiske rade na tome da otežaju život Srbima na Kosovu i Metohiji, da ljudi odlaze, sele se u druge delove Srbije i da Srba bude što manje kako bi lakše sproveli svoje namere – preotimanje crkvene imovine, ali i da Srbi pod pritiscima odu sa Kosova i Metohije ili da se ponovi nešto poput 1998, 1999. ili 2004. godine, odnosno oružani sukob i totalno nasilje nad srpskim narodom“, zaključio je Raković.

Eparhija raško-prizrenska prethodno je saopštila da je Džufka, koji se predstavlja kao pravoslavni episkop, u intervjuu za Kosova pres izneo niz, kako navode, dokazivo neistinitih tvrdnji o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao i izjave koje, prema oceni Eparhije, mogu sadržati obeležja krivičnog dela izazivanja nacionalne, rasne, verske ili etničke mržnje, razdora i netrpeljivosti.

U saopštenju se navodi da, ukoliko kosovske institucije zaista poštuju ustavne i zakonske obaveze o jednakoj zaštiti svih verskih zajednica, „ove izjave ne mogu ostati bez ispitivanja“.