Rečaj: I po Rezoluciji 1244, procena bezbednosne situacije na severu je na Kforu

KBS vežba Čelični vuk
Izvor: Facebook

Obaveza Kosova da ne šalje svoje bezbednosne snage na sever bez prethodne saglasnosti Natoa i dalje važi, iako je promenjen mandat KBS-a, izjavio je za Radio Slobodna Evropa profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini Besfort Rečaj i naveo da je čak i po Rezoluciji Saveta bezbednosti UN 1244 procena bezbednosne situacije na severu na Kforu.

Hašim Tači je 2013. godine, kao premijer u razmeni pisama sa tadašnjim šefom Natoa Andersom fog Rasmusenom, obećao da KBS neće biti raspoređene na severu – području naseljenom većinom Srbima – bez prethodnog dogovora sa mirovnom misijom Natoa na Kosovu, Kforom.

„U ime Vlade Kosovo garantujem da će KBS preduzeti misiju na severu Kosova samo uz prethodnu saglasnost Kfora“, navodi se u pismu koje je potpisao Tači, a koje je datirano 19. aprila 2013. godine, podseća RSE.

Rečaj kaže da Kosovo to mora da poštuje.

„Kosovo to mora da poštuje, sve dok ga ne promeni neki premijer ili bilo koji drugi predstavnik Kosova“, naveo je Rečaj.

Sa druge strane, Avni Arifi, nekadašnji šef kabineta bivšeg premijera Ramuša Haradinaja, kaže za RSE da status KBS-a više nije isti.

„Za Nato, KBS se nije promenio, ali smo mi promenili (njegovu misiju kroz izmene zakona), rekao je Arifi.

Prema njegovim rečima, KBS je od 2018. godine obezbedio vojni mandat, koji nije imao u trenutku kada su razmenjena pisma sa Natoom.

Nakon eksplozije na kanalu Ibar-Lepenac, kod Zubinog Potoka, kosovske institucije su od Kfora zatražile odobrenje za eventualno slanje KBS-a na sever, ali je Misija to odbila.

„Komandant Kfora nije dao takvo ovlašćenje, na osnovu njegove bezbednosne procene i radnji koje je Kfor već preduzeo“, navodi se u odgovoru Kfora za RSE.

Za komentar o ovom pitanju, portparol Vlade Kosova Perparim Krieziu nije odgovorio.

Arifi navodi da su KBS zakonski obezbedile svoj vojni mandat, koji nisu imale 2013. godine.

Skupština Kosova je 2018. godine odobrila izmene zakona o transformaciji mandata KBS-a u vojsku. Izmene su stupile na snagu januara 2019. godine, a u zakonu se navodi da KBS „štite suverenitet i teritorijalni integritet, građane, imovinu i interese Kosova“.

Arifi podseća da su tada partnerske zemlje Kosova tražile od Haradinaja da obnovi sporazum o neslanju KBS na sever, te da im je tadašnji premijer rekao „ne“.

„Rekao im je da smatramo da (KSB) treba da ima pun mandat i da ministar odbrane treba da bude operativan na celom Kosovu. Haradinaj je to odbio, ali je rekao da je koordinacija sa Natoom od suštinskog značaja i da se ništa nikada ne dešava bez koordinacije sa Natoom“, kaže Arifi.

Profesor Rečaj, ipak, ističe da Tačijevo pismo ima obavezujući pravni karakter za Kosovo.

Prema njegovim rečima, to je jednostrano saopštenje, ali je rezultat razgovora institucionalnih predstavnika Kosova sa predstavnicima međunarodne zajednice.

Štaviše, dodaje Rečaj, Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN i dalje je na snazi i na osnovu nje konačna procena bezbednosne situacije na Kosovu - pripada Kforu.

„Prema Povelji Organizacije Ujedinjenih nacija, sve države su dužne da poštuju rezolucije Saveta bezbednosti i njegove odluke. Dakle, to se odnosi i na Kosovo“, kaže Rečaj.