Starović: Moramo da razgovaramo i prebacimo loptu u dvorište Prištine

Nemanja Starović
Izvor: Print Screen

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Srbije Nemanja Starović izjavio je danas da bi Beograd, po pitanju evropskog predloga, sada trebalo da postupa mudro i prebaci loptu u dvorište Prištine, tako što neće reći “ne”, već će ostati za pregovaračkim stolom.

Starović je rekao da je u ovom trenutku potrebno da Srbija bude mudra, da pažljivo odmeri svaki potez i da ne dozvoli da se, u ovakvim okolnostima, “kola slome na našim leđima”, što ne znači da treba prihvatiti ono što je nepovoljno za Srbiju.

“U taktičkom smislu, moramo biti mudri, da prebacimo loptu u dvorište Prištine, time što nećemo reći – ne i tačka, već ostati za pregovaračkim stolom, i iskoristiti činjenicu da je sazrela svest na zapadu da je važno prvo sprovesti ono što je dogovoreno, a to je ZSO”, naveo je Starović za TV Pink.

Ako to pođe za rukom, Kurti će biti u teškoj pozicji, uveren je Starović.

”To će biti teško za Kurtija, jer se njegova politika oslanja samo na kampanju protiv Zajednice srpskih opština”, naveo je on.

Starović je rekao i da bi bilo neodgovorno ukoliko bi se svi pritisci sa kojima se Srbija suočava shvatali neozbiljno, ukazujući da se geopolitčki kontekst za poslednjih godinu dana toliko promenio, pa je ono što je pre godinu dana bilo nezamislivo, sada itekako zamislivo, što samo znači da svaki potez mora biti mudar i odmeren.

„Kao država ne smemo dozvoliti da budemo strana koja će biti kriva za propast inicijative. I da se ne okrenemo za godinu dana i shvatimo da imamo devastiranu Srbiju, kao rezultat nedovoljno promišljenih poteza“, naznačio je.

Spomenuo je i izjavu šefice nemačke diplomatije Analene Berbok, koja je rekla da je „EU u ratu“, što, kaže, samo pokazuje da se tu gubi svaka logika diplomatije, da nema više čak ni logike profita, već nastupa logika rata, u kojoj se stvari često lome preko kolena.

Dodao je i da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić s pravom ukazao na to sa kojom su se brzinom strane kompanije povukle sa ruskog tržišta.

„Kada govorimo o prestanku investicija i povlačenju kompanija, to moramo da shvatimo na ozbiljan način. To ne znači da prihvatamo nepovoljne stvari za Srbiju, ali moramo ostati za stolom“, ponavlja Starović.

On je naveo da je Evropska unija strateški prioritet Srbije.

„Nama je potrebno da pokažemo adekvatan nivo političke zrelosti, jedinstva i odgovornosti, u odnosu na teme sa kojima smo suočeni. Tako tumačim poziv predsednika Vučića na konsultacije političkim akterima, koji su time što su to odbili, pokazali jasnu nameru da koriste ovu tešku situaciju za dobijanje sitnih političkih poena“, rekao je Starović.

Potrebna je, kaže, politika srednjeg puta, kakvu vodi predsednik Vučić, upitavši šta bi bile posledice politike koju nude opozicione stranke.

„Imamo dva ekstrema, koja nude dva naizgle laka, i jednostavna rešenja, koja bi nas vodila u katastrofu. Jedni koji bi se sa lakoćom odrekli nacionalnog interesa i pristali na neku vrstu poniženja, a ne bi nas uvela u EU, i drugi kojima su puna usta KiM, nacionalnih interesa, ali bi nas njihova politika uvela u novu ekonomsku izolaciju, a da ne povratimo nijedan pedalj KiM pod suverenitet Srbije. Oba ekstrema su katastrofa za državu“, rekao je Starović.

Na komentare iz opozicije da „Vućić od 2012. po pitanju KiM vodi sve sam“, Starović kaže da je to neozbiljan pristup koji se neće videti ni u državama okruženja, a kamo li u evropskim demokratijama, ali da građani prepoznaju ko je taj ko ima dovoljno državničkog iskustva i autoriteta da može da provde Srbiju „kroz iglene uši“, što nam je sada potrebno.

Naveo je i da nijedno političko rešenje ne može biti održivo, ako nema minimuma pravednosti, ako ne može da prođe test zdravog razuma i logike, i ako ne može da se objasni mladom čoveku od 15-16 godina.

Starović je rekao i da ne veruje u rokove, podsećajući da se govorilo i da se mora doći do dogovora do 2017, pa 2018. godine.

Dodao je da je pitanje suviše kompleksno, i da je u ovoj tački veoma važan redosled poteza – prvo ZSO, pa onda okvirni principi.

„Ne vredi ni novi sporazum ako nisu jasno definisani mehanizmi za primenu i adekvatne garancije, ali bojim se da EU, sa iskustvom od prethodnih 10 godina, ne može da pruži čvrtse garancije. O tome se mora razgovarati pre nego se uđe u nove razgovore o nekom novim okvirnim principima“, rekao je Starović.

Starović je i naveo da veruje "da ovo nije trka na 100 metara, već maraton".

"Moramo zadržati svoju poziciju, da ne budemo strana optužena za neuspeh“, ponovio je Starović.