Veselji o Kurtijevoj poseti magacinu KBS: Političari ne bi trebalo da razotkrivaju oružje

Bivši pukovnik Kosovskih bezbednosnih snaga Afrim Veselji, povodom današnje posete premijera Aljbina Kurtija jednom od magacina u kojem je smešteno naoružanje KBS-a, izjavio je za Gazetu Blic da to oružje ne bi trebalo da razotkrivaju političari, kao i da ono pripada pešadiji i nije nedavno kupljeno, već je iz 2019. godine.
„Većina tog pešadijskog naoružanja naručena je 2019. godine, nešto kasnije. To je pešadijsko naoružanje, uključujući automatske puške i mitraljeze. Oružje ne treba objavljivati. Zbog prikaza naoružanja jedne vojske u demokratskom konceptu, takve slike trebalo bi da budu sve ređe. Naoružanje se nabavljalo godinama, od 2019. godine, kada smo započeli sa prvim porudžbinama u KBS-u i taj trend se nastavlja danas, prema desetogodišnjem operativnom planu KBS-a”, rekao je Veselji.
Stručnjak za bezbednost Drizan Šalja kaže da objavljivanje detalja u vezi sa oružjem može predstavljati potencijalni rizik po nacionalnu bezbednost.
Kako dodaje, imperativ je imati na umu principe nacionalne bezbednosti, posebno kada su u pitanju osetljiva pitanja kao kritična odbrambena infrastruktura i vojni kapaciteti.
„Objavljivanje detalja o oružju i njegovoj lokaciji, čak i nenamerno, moglo bi predstavljati potencijalni rizik po nacionalnu bezbednost. U okruženju u kojem se Kosovo suočava sa stalnim izazovima od strane državnih i nedržavnih aktera, uključujući hibridni rat i aktivnosti 'sive zone', kao što su sajber napadi i kampanje dezinformacija, objavljivanje osetljivih podataka može se koristiti za ugrožavanje bezbednosti i stabilnosti zemlje”, kaže Šalja.
Prema njegovim rečima, postoji nekoliko rizika koji prete, a među njima je i rizik od objavljivanja kritičnih informacija jer, kako navodi, javne informacije o oružju i skladištima naoružanja mogu da koriste „zlonamerni akteri” za sprovođenje obaveštajnih operacija ili planiranje hibridnih ili sajber napada.
„Akteri poput Srbije i Rusije dokazano su uključeni u hibridne aktivnosti prema drugim zemljama u regionu. Ovakve stvari omogućavaju ovim akterima da identifikuju potencijalne ranjivosti ili ciljaju kritičnu infrastrukturu”, dodaje Šalja.
Kaže i da dok je transparentnost važna vrednost u demokratiji, ona mora da bude balansirana sa očuvanjem državnih tajni koje štite, kako navodi, „suverenitet i teritorijalni integritet Kosova”.
0 komentara