Borelj: Mi smo čuvari globalnih vrednosti zasnovanih na Povelji UN, moramo da ojačamo bezbednosnu politiku

Đuzep Borelj
Izvor: Kosovo Online

Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Đuzep Borelj otvorio je danas konferenciju ambasadora EU, a u svom uvodnom govoru je istakao da Unija treba da ojača svoju bezbednosnu politiku i to ne samo vojno, kao i da moraju nastaviti da rade na proširenju.

"Trebalo bi da pričam o Jermeniji-Azerbejdžanu, Libiji, Etiopiji, Sudanu, Jemenu, Iranu, Mjanmaru, Avganistanu, Srbiji i Kosovu, ne brinite, neću. Prvo, zato što je to nemoguće, a drugo zato što želim da skrenem pažnju na dva transverzalna pitanja koja su, po mom mišljenju, veoma važna. Prvo je obezbeđenje. Treba da ojačamo našu bezbednosnu politiku. To se mora shvatiti u širem smislu. Ne samo vojno", naveo je Borelj u svom uvodnom obraćanju.

Drugo pitanje na koje je Borelj skrenuo pažnju jeste proširenje EU.

"Moramo da nastavimo da radimo na proširenju, koje je možda naša najvažnija spoljna politika. U međuvremenu, Evropska politička zajednica mora da se razvije", poručio je i dodao da ekonomska bezbednost postaje sve centralniji deo spoljne i bezbednosne politike EU, što ne znači da žele da se zatvore, već naprotiv da razviju više investicija i trgovinskih veza širom sveta.

Smatra da sve više živimo u svetu koji karakteriše veća multipolarnost, a sve manje multilateralizam.

Ističe da EU nije ispostava zapadnog sveta, već čuvar globalnih i zajedničkih vrednosti zasnovanih na Povelji Ujedinjenih nacija.

"To je alfa i omega moje poruke. Mi smo čuvari globalnih i zajedničkih vrednosti zasnovanih na Povelji Ujedinjenih nacija. Svuda, svaki put. Ovo je naša poruka. Nije Zapad protiv ostalih. To su vrednosti Povelje Ujedinjenih nacija kao najbolja osnova multilateralizma. Multipolarnost se ne odnosi samo na vojne sposobnosti i bogatstvo. Ne radi se samo o vojsci i ekonomiji, radi se i o razmišljanju, o različitim istinama i različitim pristupima svetu", dodao je.

Prema njegovim rečima, jasno je da u strateškom smislu Evropa mora da se nosimo sa dve velike velesile - SAD i Kinom.

Dodaje da je Evropa u srednjem položaju i da nije punopravna velika sila.

"Mi nismo vojni savez. Nismo ni država. Ali mi smo mnogo više od regionalne sile. A u ovom svetu svi pokušavaju da se cenkaju sa svakim. Ne postoji jasan konsenzus o vrednostima i poželjnim ishodima. I to možete videti u Ujedinjenim nacijama gde Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija nije u stanju da postigne bilo kakav dogovor, a onda oni odu na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija, a onda GS UN zaobilazi veto Saveta bezbednosti i tada se odluke retko sprovode jer nisu obavezujuće. Čak se ni rezolucije Saveta bezbednosti UN ne sprovode", naveo je.

Ipak, naglašava da Evropa mora da nastavi da se borimo za multilateralizam jer je to, kako kaže, najbolji recept protiv politike moći.

Borelj je podsetio da je pre skoro dve godine naveo da je "Evropa u opasnosti" i naveo da je to bilo pre rata u Ukrajini i izbijanja sukoba između Palestine i Izraela. 

Govoreći o početku sukoba između Izraela i Palestine 7. oktobra, Borelj je naveo da se tog dana isto osećao kao u februaru 2022. kada su bombe počele da padaju na Kijev.

"Imao sam osećaj da je ovo trenutak koji će decenijama odrediti budućnost i da smo u prelomnoj tački istorije", ističe.

Navodi da je tragedija koja se odvija na Bliskom istoku rezultat kolektivnog političkog i moralnog neuspeha, za koji izraelski i palestinski narod plaćaju visoku cenu.

"I ta cena će nastaviti da raste ako odbijemo da vidimo situaciju kao jednostavnu. Ovaj moralni i politički neuspeh je posledica stvarnog nedostatka volje da se reši izraelsko-palestinski problem. Da, formalno smo se obavezali na rešenje za dve države, ali bez ikakve kredibilne mape puta da to postignemo. A danas, suština izraelsko-palestinskog problema nije verska, ni etnička, to je nacionalni problem", naveo je.

Kako kaže, mnogi su verovali da će normalizacija odnosa između arapskih država i Izraela doneti mir između Palestinaca i Izraelaca i dodaje da Evropljani imaju moralnu i političku obavezu da budu uključeni.

"Ne samo pružanjem pomoći, već i doprinosom trajnom rešenju. Mislim da imamo tri odgovornosti. Moramo da nastavimo da se držimo čvrste, ali uravnotežene pozicije i da po svaku cenu izbegnemo uvoz ovog sukoba u Evropu. Drugi element je humanitarno rešenje, što može biti i primirje i važno je razmišljati o sveobuhvatnom i konačnom rešenju koje je danas očigledno nedostižno. Ovo je poslednja šansa za rešenje dve države. Ako ne uspemo, sigurno ćemo generacijama biti u spirali nasilja i međusobne mržnje", upozorio je.

Ističe da su antisemitska ili antimuslimanska osećanja potpuno neprihvatljiva ukazujući da je od 7. oktobra, samo u Francuskoj bilo hiljadu antisemitskih akata.

"Protiv toga se moramo boriti", naglasio je.

Govoreći o Ukrajini, Borelj kaže da ako Ukrajina izgubi, gubi Evropa.

"Moramo da zadržimo jednodušnost i jedinstvo u podršci Ukrajini. Mi smo prvi pružalac podrške Ukrajini", navodi.

Kako kaže, EU nije ispostava zapadnog sveta, već čuvar globalnih i zajedničkih vrednosti zasnovanih na Povelji Ujedinjenih nacija.

Osim Rusije, kako navodi Borelj, tu je i Kina koja je, prema njegovim rečima, "veliki slon u sobi".

Ističe da EU nema nikakvu želju da blokira uspon Kine ili da se upusti u strateško takmičenje sa njom te da nemaju ni poteškoća da Pekingu razjasne poziciju o Tajvanu.

"Moramo da prihvatimo ovo rivalstvo i konfrontaciju sa Kinom. Ali to što smo rivali ne znači da smo neprijatelji. Mi samo predstavljamo različite geopolitičke sisteme", kaže i dodaje da je Evropi Kina potrebna te da moraju da povećaju nivo saradnje sa Kinom.