Uhapšen osnivač Telegrama, reakcije širom sveta zbog "napada na slobodu govora"

Zatvor
Izvor: Telegrafi

Osnivač Telegrama Pavel Durov priveden je sinoć na aerodromu Burže u predgrađu Pariza, što je izazvalo kritike i reakcije širom sveta, prenosi Politika.

Durov je uhapšen nakon što je privatnim avionom sleteo na aerodrom iz Azerbejdžana. Bio je u pratnji svog telohranitelja i supruge, prenosi francuski kanal TF1.

Francuski pravosudni organi smatraju da zbog izostanka saradnje sa istražnim organima i alata koje platforma Telegram nudi, Durov snosi odgovornost za više krivičnih dela.

Durova, koji ima rusko i francusko državljanstvo, možda čeka optužnica zbog niza prekršaja kao što su terorizam, droga, pranje novca, prevara, krijumčarenje.

Ambasada Rusije u Francuskoj uključila se u rad čim su se pojavile informacije o privođenju ruskog državljanina, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući pritvaranje Durova.

Zaharova je na svom kanalu na Telegramu takođe objavila spisak nevladinih organizacija koje su 2018. godine tražile od ruskih vlasti da „prestane da stvara prepreke“ u radu Telegrama i zapitala se da li će oni stupiti u odbranu Durova.

„Setila sam se kako je 2018. godine grupa od 26 nevladinih organizacija, uključujući Hjuman rajts voč, Amnesti internešenal, Fridom haus (na spisku nepoželjnih organizacija u Rusiji), Reporteri bez granica, Komitet za zaštitu novinara i drugi, osudila odluku ruskog suda da blokira Telegram“, napisala je Zaharova.

U tom trenutku, Telegramu su mnoge zemlje uputile „pravne zahteve u vezi sa tehničkim parametrima sistema za šifrovanje“, dodala je ona.

„Istovremeno, Durov je sve to vreme bio na slobodi, nastavljajući da razvija Telegram“, istakla je Zaharova.

Ona je takođe objavila snimak ekrana „svih zapadnih specijalizovanih struktura koje su se tada oglasile, uključujući i sa kolektivnim apelom“.

„Mislite li da će ovoga puta apelovati na Pariz i tražiti oslobađanje Durova ili će prećutati?“, upitala je Zaharova.

Snouden: Napad na slobodu govora

Hapšenje osnivača Telegrama Pavla Durova je napad na pravo čoveka na slobodu govora, smatra bivši američki obaveštajac Edvard Snouden.

"Hapšenje Durova je napad na osnovna ljudska prava slobode govora i udruživanja. Iznenađen sam i duboko ožalošćen time što se Makron spustio na nivo uzimanja taoca, kao sredstva za dobijanje pristupa privatnim razgovorima", napisao je Snouden na svojoj stranici na društvenoj mreži Iks.

On je dodao da hapšenje Durova „unižava dostojanstvo“ ne samo Francuske, već i celog sveta.

Simonjan: Durov sarađivao sa stranim specijalnim službama

Glavna urednica medijske grupe „Rusija sevodnja“, čiji je deo Sputnjik, Margarita Simonjan, smatra da je Durov otišao iz Rusije da ne bi sarađivao sa obaveštajnim službama.

„Povremeno je sarađivao sa zapadnim obaveštajnim službama – ili je barem strogo sledio uputstva o blokiranju RT u onim zemljama gde smo pod sankcijama. Ali mu to nije pomoglo“, napisala je Simonjan na svom kanalu na Telegramu.

Mask: U Evropi ćete 2030. godine biti pogubljeni zbog lajkovanja šale

Američki biznismen Ilon Mask podržao je heštegom #FreePavel korisnike društvenih mreža koji pozivaju na oslobađanje Durova.

Mask je naveo i da smatra da će uskoro ljude u Evropi kažnjavati zbog lajkovane objave sa šalom na društvenim mrežama.

„Moje mišljenje: U Evropi ćete 2030. godine biti pogubljeni zbog lajkovanja šale“, napisao je Mask na svom nalogu na mreži Iks.

On je podsetio i na Prvi amandman Ustava SAD.

„Pogledajte ovu reklamu za Prvi amandman. Veoma je ubedljiva“, napisao je Mask na svom Iks nalogu, prenosi Tanjug.

Mask navodi da izveštaji medija i objave na mreži Iks ukazuju da je hapšenje Durova povezano sa istragom o nedostatku moderacije na Telegramu, koja, navodno, olakšava kriminalne aktivnosti.

Tejlor-Grin: Na udaru sloboda govora

Sa svoje strane, član Predstavničkog doma američkog Kongresa Mardžori Tejlor-Grin (republikanka iz Džordžije) je u vezi sa pritvaranjem Durova izjavila da je u pitanju napad na slobodu govora.

„Sloboda govora je na udaru po celom svetu. Zašto su stavovi i izjave ljudi tolika pretnja“?, napisala je ona, komentarišući objavu novinara Takera Karlsona o pritvaranju Durova.

Prema njenim rečima, „neophodno je hrabro rešiti razlike u javnom prostoru“.

Taker Karlson je prethodno izjavio da je Durov priveden jer je odbio da „cenzuriše istinu“ po nalogu vlada i obaveštajnih službi.

Američki političar Robert Kenedi Mlađi je, komentarišući privođenje osnivača Telegrama, rekao da je potreba za zaštitom slobode govora postala hitnija od ikada.

„U Francuskoj je upravo uhapšen osnivač i izvršni direktor šifrovane, necenzurisane platforme Telegram. Potreba da se zaštiti sloboda govora postala je hitnija nego ikad“, napisao je Kenedi Mlađi na svojoj stranici na društvenoj mreži Iks.

Filipo: Pariz pokazuje svetu tiransko lice

Lider francuske partije Patrioti Florijan Filipo je u vezi sa hapšenjem Durova rekao da Pariz pokazuje svetu „tiransko lice“.

„Izvršnog direktora i osnivača društvene mreže Telegram sinoć je privela francuska policija na aerodromu ‘Burže’, on je smešten u pritvor i preti mu kazna do 20 godina zatvora... A da li će sutra (vlasnika društvene mreže Iks Ilona Maska) baciti u zatvor ako dođe u Francusku, zbog nepoštovanja evropskih pravila o ceznuzi prema Zakonu o digitalnim uslugama?! Francuska predstavlja svetu svoje tiransko lice! Moramo se osloboditi ovih ludaka!“, napisao je Filipo na svom nalogu na mreži Iks.

Ambasada Rusije u Parizu: Francuska izbegava saradnju po pitanju hapšenja Durova

Ambasada Rusije u Parizu zatražila je od francuskih vlasti objašnjenje o razlozima pritvora osnivača Telegrama Pavla Durova, ali su francuske vlasti za sada odbijale da sarađuju po ovom pitanju, saopštili su za Sputnjik u ambasadi.

„Nakon što se u medijima pojavila vest o pritvaranju Pavela Durova, odmah smo zatražili od francuskih vlasti objašnjenje razloga i tražili da se zaštite njegovih prava, kao i da mu se omogući konzularni pristup. Francuska strana za sada i dalje izbegava saradnju po ovom pitanju“, saopštilo je diplomatsko predstavništvo.

Ambasada je istakla da su u kontaktu i sa advokatom Durova.

Medvedev: Durov je pogrešio, otadžbina ne može da se bira

Neprijatelji Rusije na osnivača Telegrama Pavela Durova, koji je sinoć uhapšen u Francuskoj, gledaju samo kao na opasnog i nepredvidivog Rusa koji ne želi da sarađuje sa bezbednosnim strukturama, ocenio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

„Jednom davno, prilično davno, pitao sam Durova zašto ne želi da sarađuje sa bezbednosnim strukturama u teškim zločinima. 'To je moj principijelan stav', rekao je on. 'Onda će biti ozbiljnih problema u bilo kojoj zemlji', rekao sam mu”, naveo je Medvedev na Telegramu.

Durov je smatrao da su njegovi najveći problemi u Rusiji i otišao je, ocenio je Medvedev.

„Zatim je još i dobio državljanstvo/boravišne dozvole u drugim zemljama. Želeo je da bude genijalan „svetski čovek” koji dobro živi bez svoje domovine. Gde je dobro, onde je domovina”, poručio je Medvedev citirajući latinsku izreku.

Prema rečima Medvedeva, Durov je pogrešio.

„Za sve naše sada zajedničke neprijatelje, on je Rus – samim tim nepredvidiv i opasan. Drugačija krv. Nije im on Ilon Mask ili Mark Zakerberg, koji, inače, aktivno sarađuje sa FBI. Durov mora konačno da shvati da se Otadžbina, kao i vremena, ne može birati", zaključio je Medvedev.

Protest ispred francuske ambasade u Moskvi

Ispred francuske ambasade u Moskvi je organizovana mirna protestna akcija u znak podrške Durovu.

U akciji učestvuje zamenik predsednika Državne dume Vladislav Davankov i pristalice stranke "Novi ljudi".

Davankov je na Telegramu pozvao ljude da dođu ispred ambasade i ostave avione napravljene od papira kako bi izrazili podršku Durovu.

Francuske vlasti, umesto da se bore protiv kriminala, diskriminacije i drugih kršenja ljudskih prava, teže potpunoj kontroli izražavanja mišljenja, ocenila komesar za ljudska prava Tatjana Moskaljkova.

"Žele da se uvuku pod pokrivač svakog čoveka", navela je ona i istakla da je pritvor Durova manifestacija dvostrukih standarda u pogledu osnovnih ljudskih prava.

Rukovodilac Lige bezbednog interneta Ruske Federacije Jekaterina Mizulina je naglasila da u su Rusiji potrebni ljudi poput Durova.

"On je naš, ruski genije i za njega se moramo boriti do kraja", navela je Mizulina.