Šolc: O novom mandatu Fon der Lajen razgovaraćemo sa svih 27 lidera EU

Olaf Šolc
Izvor: Kosovo Online

Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da će se sa svih 27 lidera EU razgovarati o odluci da se podrži Ursula fon der Lajen za drugi mandat na čelu Evropske komisije.

Šolc je novinarima u Briselu rekao da je ostvareno "političko razumevanje" između tri političke grupacije u Evropskom parlamentu o raspodeli vodećih funkcija, prenosi Gardijan.

"To je samo jedna pozicija. O tome cemo razgovarati pažljivo i pošteno. Svih 27 su pođednako važni. To mi je takođe važno. Ali mi smo olakšali donošenje odluke", rekao je Šolc nakon što je italijanska premijerka Đorđa Meloni izrazila nezadovoljstvo zbog dogovora tri političke grupacije u EP.

U Briselu danas počinje dvodnevni samit lidera EU, na kojem se očekuje da će šefovi država ili vlada zemalja članica doneti odluku o raspodeli vodećih funkcija u evropskim institucijama nakon izbora za Evropski parlament.

Lideri EU bi tokom samita Evropskog saveta trebalo da odluče ko će biti novi predsednik Evropske komisije, ko će doći na čelo Evropskog saveta, ali i ko će naslediti Španca Žozepa Borelja na mestu visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku.

Do sastanka dolazi nakon što su pregovarači iz tri grupacije u Evropskom parlametu - Evropske narodne partije, socijaldemokrata i liberala dogovorili da nominuju aktuelnu predsednicu Komisije Ursulu fon der Lajen za drugi mandat, da bivši portugalski premijer Antonio Košta bude predsednik Evropskog saveta, dok bi premijerki Estonije Kaji Kalas trebalo da pripadne mesto šefa evropske diplomatije.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni, čija je politička grupacija Evropski konzervativci i reformisti treća po veličini u EP, osudila je dogovor političkih grupacija o raspodeli najviših funkcija u EU i rekla da je "nadrealno" da se mišljenje evropskih birača ne uzima u obzir.

Predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola izjavila je da će danas, tokom samita lidera EU, biti doneta odluka o imenovanjima za vodeće pozicije u evropskim institucijama.

Mecola je, po dolasku na samit, rekla novinarima da se, kada je reč o imenovanjima, lideri raduju tome da tokom samita Evropskog saveta naprave prve korake ka dogovoru o vodećim funkcijama.

Ona je dodala da je Evropski parlament, koji mora da odobri predlog lidera EU za predsednika Evropske komisije i šefa evropske diplomatije, spreman da donese neophodne odluke.

Na pitanje da li je demokratski to što je šestoro pregovarača tri političke grupacije u EP odlučivalo o raspodeli funkcija, Mecola je odgovorila: "Odluka će biti doneta danas, radujemo se tome".

Kada je reč o Ukrajini, o kojoj će se takođe razgovarati danas tokom samita Evropskog saveta, Mecola je pozdravila činjenicu što samitu prisustvuje ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

"Veoma nam je drago što možemo da nastavimo da radimo na putu proširenja i u novom parlamentu pošto su pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom počeli", rekla je ona.

U Briselu danas počinje dvodnevni samit lidera EU, na kojem se očekuje da će šefovi država ili vlada zemalja članica doneti odluku o raspodeli vodećih funkcija u evropskim institucijama nakon izbora za Evropski parlament.

Lideri EU bi tokom samita Evropskog saveta 27. i 28. juna u Briselu trebalo da odluče ko će biti novi predsednik Evropske komisije, ko će doći na čelo Evropskog saveta, ali i ko će naslediti Španca Žozepa Borelja na mestu visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku.

Do sastanka dolazi nakon što je šestoro pregovarača iz tri grupacije u Evropskom parlametu - Evropske narodne partije, socijaldemokrata i liberala dogovorilo da nominuju aktuelnu predsednicu Komisije Ursulu fon der Lajen za drugi mandat, da bivši portugalski premijer Antonio Košta bude predsednik Evropskog saveta, dok bi premijerki Estonije Kaji Kalas trebalo da pripadne mesto šefa evropske diplomatije.

Poljski premijer Donald Task izjavio je danas da su tri grupacije u Evropskom parlamentu pripremile zajedniči stav o raspodeli vodećih funkcija u EU kako bi olakšali taj proces i poručio da "nema odluke bez italijanske premijerke Đorđe Meloni".

Po dolasku na samit lidera EU, Tusk, koji je bio jedan od pregovarača EPP, na pitanje da li je razgovarao sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni o najvišim funkcijama u EU, rekao je da nije još, ali da se nada da će danas imati priliku za to u okviru samita.

"Ali jedna stvar mora biti jasna. Niko ne poštuje premijerku Đorđu Meloni i Italiju više od mene", naglasio je Task.

On je dodao da je jedina namera i jedini razlog zašto je pripremljen ovaj zajednički stav "da se olakša ovaj proces".

"Nema Evrope bez Italije i nema odluke bez premijerke Meloni. To je očigledno", poručio je Task.

Task je ocenio da je "taktika naoružavanja ilegalne migracije" Rusije i Belorusije veći problem za EU.

Uoči samita lidera EU, pregovarači iz tri političke grupacije u EP - Evropske narodne partije (EPP), socijaldemokrata i liberala, dogovorili su se da aktuelna predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen bude predložena za novi mandat, da bivši portugalski premijer Antonio Košta bude novi predsednik Evropskog saveta, a estonska premijerka Kaja Kalas nova šefica diplomatije EU.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni, čija je politička grupacija Evropski konzervativci i reformisti treća po veličini u EP, osudila je ranije dogovor političkih grupacija o raspodeli najviših funkcija u EU i rekla da je "nadrealno" da se mišljenje evropskih birača ne uzima u obzir.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je danas lidere Evropske unije da ispune svoja obecanja da ce obezbediti vojnu opremu Ukrajini.

"Moramo da radimo na sledecim koracima", rekao je Zelenski novinarima u Briselu, pri dolasku na samit lidera EU, preneo je AP.

On je kazao da ce sa liderima EU razgovarati o hitnim stvarima, odnosno o protivvazdušnoj odbrani.

Zelenski je zahvalio zemljama koje su obecale opremu, oružje i municiju, ali i podvukao da su oni Ukrajini hitno potrebni na bojnom polju.

"Dugo smo čekali smo na ovo", rekao je Zelenski, zahvalivši EU.

Zelenski, koji ce danas prisustvovati samitu Evropske unije u Briselu, izjavio je da ce potpisati tri sporazuma iz oblasti bezbednosti, uključujuci i onaj sa 27-članim blokom.

Zelenski je govorio o novom bezbednosnom sporazumu čije potpisivanje je planirano sa EU, ali nije imenovao druge dve zemlje sa kojima bi takođe trebalo da potpiše ovakve dogovore.

"Prvi put, ovaj sporazum ce učvrstiti posvecenost svih 27 država članica EU da obezbede Ukrajini široku podršku, bez obzira na bilo kakve interne institucionalne promene", rekao je ukrajinski predsednik.

Ukrajina je ove godine potpisala bezbednosne sporazume sa 17 zemalja.

Dvodnevni samit na kojem ce se kasnije danas razgovarati o pomoci Ukrajini dolazi nekoliko dana nakon što je Evropska unija počela formalne pregovore o pristupanju Kijeva, što je proces koji obično traje godinama, preneo je Rojters.

Ukrajina je ove godine potpisala bezbednosne sporazume sa 17 zemalja.

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Đuzep Borelj izjavio je danas da će tokom samita lidera EU sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim biti potpisan sporazum o bezbednosnim obavezama sa Evropskom unijom.

"Za mene je ovaj savet posebno važan jer ćemo sa predsednikom Zelenskim potpisati bezbednosne obaveze prema Evropskoj uniji", rekao je Borelj.

Kada je reč o odbrani, Borelj je rekao da su Evropljani nedovoljno ulagali u odbranu i da moraju da povrate izgubljeno vreme.

"Moramo da razmislimo o tome kako da finansiramo velike napore da povecamo naše odbrambene sposobnosti. Neće biti lako jer ni države članice ni Evropska unija nemaju dovoljno resursa da naprave veliki korak", poručio je Borelj.

Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Borelj je istakao da postoji "snažna zabrinutost" i naglasio da nije primenjen plan američkog predsednika Džozefa Bajdena za okončanje rata.

"Ni jedna ni druga strana nisu bile voljne da sprovedu ovaj plan", naglasio je Borelj i dodao da se "gladovanje nastavlja, bombardovanje se nastavlja, humanitarna podrška ne ulazi u Gazu".

Ukazao je i na nasilje na Zapadnoj obali i poručio da će Evropljani morati da razgovaraju o tome kako da se ono zaustavi.