Bolton: EU ne može da reši problem u dijalogu, Srbija i Kosovo moraju da se dogovore

Džon Bolton
Izvor: Kosovo Online

Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost u Sjedinjenim Američkim Državama u administracije Donalda Trampa Džon Bolton istakao je da su Kosovo i Srbija ti koji sami moraju da pronađu rešenje za sva otvorena pitanja, prenosi Albanijan post.

"Pitanje je da li strane u dijalogu žele da pobede u raspravama iz prošlosti, ili žele da ih ostave iza sebe kako bi se fokusirali na budućnost", rekao je on.

Bolton je naglasio da su se godinama unazad međunarodni akteri trudili da reše spor između Kosova i Srbije, ali da niko od njih nije uspeo u tome.

On je u intervjuu za Albanijan post istakao da nemačko-francuski predlog predstavlja privremeno rešenje i dodao da je to način na koji EU pristupa stvarima.

Prema njegovim rečima, trenutna situacija na Kosovu prevazilazi pitanje registarskih tablica.

Ovog ponedeljka smo u Briselu imali sastanak premijera Kosova Aljbina Kurtija, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i posrednika Evropske unije Đuzepa Borelja i Miroslava Lajčaka. Nije postignut dogovor oko pitanja srpskih registarskih tablica na Kosovu. Da li ste pratili ovaj razvoj događaja, kakvo je vaše mišljenje o sastancima i pristupu EU uopšte? U prošlosti ste bili kritični prema pristupu EU.

Mislim da su poteškoće u rešavanju pitanja između Kosova i Srbije takve prirode da, iako stranci mogu da ponude ideje i predloge, dve strane koje se ne slažu, moraju da odluče da li je budućnost važnija od prošlosti. Ovo nema veze sa Kosovom, nema veze sa Srbijom, to ima veze sa ovakvom prirodom nesuglasica koje su veoma duboke, koje su veoma snažno osetile obe strane. Niko ne gaji iluzije da je na ova pitanja lako odgovoriti. Ali perspektiva strana treba da bude budućnost.

Ove nesuglasice nisu rešene 20 godina. Mnogi pametni ljudi su se toliko trudili da reše ova pitanja i nisu uspeli.

Uzmimo sada ovo pitanje registarskih tablica, jer, koliko sam shvatio, to nije mali problem. To je pitanje vršenja vlasti Srbije na Kosovu. Ni Sjedinjene Američke Države ni Evropska unija neće rešiti ovo pitanje za Kosovo i Srbiju. Ne postoji vrsta kreativnosti izvan regiona koja će dati rešenje.

Rešenje će doći ako premijer Kosova i predsednik Srbije budu imali politički kapacitet u svojim državama i kažu da će, šta god da se radi, ići napred.

Nedavno je ponuđen takozvani francusko-nemački predlog, koji podseća na model dve Nemačke za postizanje konačnog sporazuma. Šta mislite, da li je ovaj predlog dobro rešenje, koliko ste uspeli da ispratite šta sadrži? Hoće li uspeti?

Možda bi moglo da funkcioniše, izgleda mi poznato kada pogledam unazad, pre nekoliko godina. Ali, opet, suštinski, da li će to biti prihvatljivo za građane Srije i Kosova zavisi od njih samih.A li, ovaj predlog manje-više zamrzava "status kvo" za budućnost. Možda nudi prostor za pregovore, ali nije potpuno rešenje problema. Podela Nemačke nije bila rešenje problema. Podela Koreje nije bila rešenje problema. Ako tražite samo privremenu stabilnost u kratkom roku, što je način na koji EU pristupa stvarima, onda to možda ima smisla, ali ako tražite trajno rešenje, onda ovo očigledno neće raditi.

U 2018. podržali ste još jednu ideju, onu o razmeni teritorija, ili redefinisanju granica, možete li nam reći kako vam je to predstavljeno, zašto nije sprovedeno i šta mislite o tome danas?

Prvi put sam čuo za ovu ideju od bivšeg britanskog premijera Tonija Blera. On se sastao sa liderima Kosova i Srbije i rekao da je možda ovo veoma dobra prilika. Video je da se obe strane pomeraju sa svojih ranijih pozicija, mislio je da će obe strane imati političku volju i političku moć da to urade. Ali bilo je kritika širom Balkana jer su uključivale stavove da druge granice nisu stabilne koliko bi trebalo da budu, ali sam verovao da je vredno rizika ako dva lidera to urade. Tada sam razgovarao sa oba lidera, Tačijem i Vučićem, i oni su bili voljni da to pokušaju, jer nije na meni kao autsajderu da dođem do savršenog rešenja, nego na samim strankama. Pa sam mislio da vredi pokušati, žao mi je što nije uspelo. Ali možda će postojati neki drugi kreativni pristup koji ćemo videti u budućnosti. Ali se bar u tom trenutku pokazalo da postoji mogućnost trajnog rešenja.

Znate li zašto je propao?

Verujem da se i na Kosovu i u Srbiji pokazalo da politička volja nije dovoljna. Mada, rekao bih, moj je utisak da su to uglavnom bile unutrašnje nesuglasice na Kosovu. Ne krivim nikoga i ponavljam, ne kažem da je bilo lako, ali pokazalo se da nije bio pravi politički trenutak u kosovskoj politici.

Da li je bilo i evropskih lidera koji su bili protiv ove ideje?

Bili su protiv iz dva razloga. Prvo, nije im se dopala ideja o promeni granica. Razumem da je to politička briga. Ali ne bi bio problem kada bi svi shvatili da će dve strane koje se nisu slagale donositi zasebno rešenje. Mislim da je greška projektovati šta se dešava u jednoj situaciji automatski će se desiti u drugoj. A drugi razlog je bio taj što su bili iritirani što su Amerikanci umešani u ovu stvar.

Ali sada sami traže od Amerikanaca da se uključe.

Pa, to pokazuje da ljudi mogu da uče iz istorije. Ali ono što mogu da kažem je da je interes SAD da strane postignu sporazum. Nemojte im nametati dogovor. Ali razlog zbog kojeg mislim da je važno, osim da dve strane pronađu rešenje, je taj što smanjuje mogućnost da druge sile, a pod drugim silama mislim na Rusiju, pecaju u mutnim vodama.

Da li ste pratili rad vlade i premijera Kosova Aljbina Kurtija? Šta mislite o njegovom radu i pristupu?

Moj blagoslov ili kritika verovatno neće pomoći situaciji na ovaj ili onaj način. Odajem mu priznanje što je pokušao da nađe rešenje sa Vučićem. Mislim da je kreativnost potrebna. Ne želim da budem kritičan, jer ni sam nemam savršeno rešenje. Ali, ponavljam, ovo daleko prevazilazi neslaganje oko registarskih tablica i ima mnogo drugih specifičnosti. Veliko pitanje je: da li želite da pobedite u raspravama iz prošlosti, ili želite da ih ostavite iza sebe kako biste se fokusirali na budućnost. A za to je potrebno državničko umeće, ovde ne možete kriviti nijednu stranu. Potrebno je vođstvo sa obe strane.