Migrantski kampovi u Albaniji - da li će i ostale zemlje Zapadnog Balkana krenuti stopama Tirane

Imigranti
Izvor: Politiko.al

Sklapanje sporazuma između Albanije i Italije u vezi smeštaja izbeglica, ponovo je aktiviralo priče oko oživljavanje migrantske rute preko Zapadnog Balkana. Sagovornici Kosovo onlajna smatraju da na ovaj način zapad želi da problem tretmana izbeglica, tražilaca azila i migranata prebace na zemlje Zapadnog Balkana, ali i da u ovom trenutku Albanija nema kapaciteta za prihvat 36.000 izbeglica na godišnjem nivou.

Albanski premijer Edi Rama poručio je da na ovaj način Tirana želi da se oduži Italiji za prihvat na hijade albanskih izbeglica početkom 90-tih, dok se s druge strane Rim obavezao da će ubrzano raditi na rešavanju zahteva za azil u Italiji.

Advokat Nikola Kovačević smatra da migranti koji će biti smešteni u kampovima u Albaniji ne predstavljaju bezbednosni rizik za tu zemlju i njeno stanovništvo, ali očekuje da će zapadne zemlje sve više raditi na tome da se problem izbeglica prebaci u zemlje zapadnog Balkana i severa Afrike.
Italija i Albanija, podsetimo, potpisale su ugovor o izgradnji dva centra na albanskoj teritoriji za prihvatanje imigranata, pod italijanskom jurisdikcijom. Ovom dogovoru protivi se opozicija u obe zemlje.

"Nema nikakve pretnje bezbednosti po Albaniju i albansko stanovništvo i to je potpuna besmislica i to nije naseljavanje. To je potpuna zamena teza, ali i zatvaranje ljudi protivno njihovoj volji tamo gde oni ne žele da budu. I taj sporazum predviđa da će se brodovi koji prevoze izbeglice sa italijanske obale preusmeravati ka albanskoj gde će migrante onda lišavati slobode", kaže Kovačević. 

Dodaje da albansko stanovništvo i opozicija treba da se pobune, ali ne zbog bezbednosnog rizika koje kampovi donose. 

"Slažem se s tim da i albanska opozicija i albansko stanovništvo treba da se pobune protiv toga, ali ne zato što se na njihovu teritoriju dovode ljudi koji predstavljaju neki bezbednosni rizik, već što se ti ljudi arbitrarno i protivno međunarodnom pravu zatvaraju, što su i poručili iz Saveta Evrope. To su različite kategorije ljudi u pokretu, tu može da bude i izbeglica i ekonomskih miogranata i tražilaca azila. Nije isključeno da u svakom talasu postoje bezbednosno interesantne osobe, ali problem je što to nije odgovornost Albanije. Generalno i Italija, i kako slušamo Šolca i Nemačka, a ja se bojim i mnoge druge evropske zemlje koje su tako nešto pominjale, previše imaju težnju da problem tretmana izbeglica, tražilaca azila i migranata prebace na zemlje poput Albanije", kaže naš sagovornik. 

Dodaje da se verovatno govori i o njihovom lociranju na prostorima zapadnog Balkana i severne Afrike. 

"Ubeđen sam da se iza zatvorenih vrata priča i o Srbiji, Bosni i Hercegovini, o severu Afrike. Jučerašnja presuda Vrhovnog suda Engleske je pokazala da praksa koju su Britanci hteli da sprovedu u odnosu na Ruandu nije pravno održiva. Iskreno se nadam da, ako se sa ovim planom o kome smo govorili krene u realizaciju, de će neki pravnici uspeti da ga ospore i izbore se za nešto što je zakonito, legitimno i što je saglasno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima", istakao je Kovačević.

Direktor Međunarodnog centra za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijad Bećirović ocenio je u izjavi za Kosovo onlajn da se dogovorom Albanije sa Italijom o izgradnji migrantskih centara u Albaniji, stvara nova ruta za migrante koja bi išla preko Balkana.

„Bez obzira ko bi dolazio, da li su to migranti ili neki drugi - to bi menjalo etničku strukturu. Oni žele da zadrže postojeću strukturu, ali ovo više govori o poziciji samog Edija Rame. On je već više od deset godina na vlasti i u stvari ta njegova vlast se osporava duži niz godina zbog utemeljenih primedbi i pritužbi na izborne prevare. Videli smo te skandale koje on ima sa svojim lobističkim strukturama, sa tim agentima FBI u Americi gde se vodi sudski postupak, znači on se tereti za najteža nezakonita dela, pa između ostalog i kao što sam rekao i za trgovinu narkoticima i trgovinu migrantima. Mislim da je ovde prvenstveno cilj da se on spasi i da osigura podršku, a Italija je najvažniji partner za Albaniju u Evropi i zemlja je sa kojom ona ima najveću trgovinsku razmenu, da ustvari osigura svoju vladavinu odnosno političko preživljavanje, a onda ide sve ostalo. Između ostalog, naravno da tržište ima svoje zakonitosti, biznis ima svoje zakonitosti, tako ako vam treba radna snaga vi se morate snaći zato što želite da imate dobar poslovni rezultat, a pre svega da ostvarujete profit", rekao je Bećirović.

Na pitanje da li će se možda migranti iz Albanije "preseliti" na Kosovo nakon vizne liberalizacije, kada se očekuje veliki odliv radne snage sa Kosova ka zapadu, Bećirović navodi da ne veruje da će do toga doći.

Italiju očekuju izbori tako da sporazum između Rima i Tirane o izgradnji dva centra na albanskoj teritoriji za prihvatanje imigranata izuzetno ide u korist italijanske premijerke, dok Albanija nema odgovarajuće kapacitete, ni u bezbednosnom niti u ekonomskom aspektu da učestvuje u takvom sporazumu, kaže Đerđ Koja, novinar, analitičar i aktivista za ljudska prava.
Kako ističe Koja, pomenuti sporazum ga pre svega podseća na ono što je Velika Britanija uradila kada je zapretila da će poslati ilegalne imigrante u Afriku, što je na kraju Vrhovni sud Velike Britanije odbio.

"Danas se afričkim imigrantima poručuje: odvešćemo vas u Albaniju. Čini se kao da se Albanija koristi kao 'bauk'. Možda je to povezano sa dešavanjima van granica naše zemlje, da se pokaže skeptičnim državama unutar EU da imaju obavezu da prime svoju kvotu imigranata, nešto što do danas nije urađeno. Skoro polovina zemalja EU ne prihvata ilegalne imigrante", kaže Koja za Kosovo onlajn.

Naš sagovornik poručuje da Albanija nema odgovarajuće kapacitete, ni u bezbednosnom niti u ekonomskom aspektu, da učestvuje u takvom sporazumu.

"Rečeno je da je broj imigranata koji će ovde doći, veoma mali u odnosu na broj imigranata koji stižu na italijanske obale, ali se postavlja pitanje koliko će njih moći da bude vraćeno ako im se odbije azil. Italija je, na osnovu zvaničnih podataka i onoga što prenose tamošnji mediji, uspela da vrati samo 20 odsto onih kojima je odbijen azil, a 80 odsto njih ostaje u Italiji”, kaže Koja.