Otvoreni Balkan ili Berlinski proces - odmeravanje regionalne saradnje

Lideri zemalja na samitu Otvoreni Balkan
Izvor: Koha ditore

Posle posete predsednika Crne Gore Jakova Milatovića Beogradu, sumiraju se rezultati. Nakon razgovora sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, poslata je zajednička poruka da se u odnosima Podgorice i Beograda okreće novi list. Ključni dogovori su da će Srbija i Crna Gora konačno imenovati ambasadore, najavljena je i zajednička sednica dve vlade, a radiće se i na uspostavljanju zajedničkog platnog prometa. Kao ključna vidi se regionala saradnja, piše RTS.

Kada su trojica lidera pre gotovo četiri godine pokretali Otvoreni Balkan, najglasniji, čini se bio je upravo Edi Rama. Hiljadu puta da treba da uđem u tu inicijativu, 1.000 puta bih ušao - govorio je tada. Pre deset dana, kaže, stvorena je za unapređenje Berlinskog procesa i ta misija je i ostvarena.

"Ono što Rama sada pokušava jeste da približi otvoreni Balkan i Berlinski proces, da ih sjednini u jednu celinu jer njihovi ciljevi jesu identični. Sada je pitanje da li je taj cilj već ostavren, da li smo se u dovoljnoj meri približili da se Otvoreni Balkan može integrisati", kaže Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike.

Iz Severne Makedonije za sada bez rekacija, iz Srbije poruka - razgovaraćemo još. Ipak, nameće se pitanje - kakva je budućnost Otvorenog Balkana ukoliko Tirana zvanično izađe iz inicijative?

"Ukoliko jedna osnovačica napusti, ja mislim da je to kraj priče, zato ne verujem da će Rama tako uraditi, previše je tu političkog kapitala uloženo i sa njegove strane i sa strane Srbije", kaže Subotić.

Pokretači Otvorenog Balkana nisu bili zainteresovani da ubeđuju i ostale zemlje da mu se priključe. Korist je za njih očigledna.

"Ukoliko Albanija zvanično izađe iz inicijative to će i dalje ostaviti mogućnost da ukoliko dođe do potrebe da se vrati - isto to i uradi. Ono što je bio naveden kao nedostatak ali to daje određenu slobodu Otvorenom balkanu jeste nedostatak institucionalizacije i svodi se na to koliko postoji želje u regionu da se međusobno sarađuje", kaže Stefan Vladisavljev, programski direktor Fondacije BFPE.

Podrška Otvorenom Balkanu stizala je od SAD, ne nedvosmisleno iz EU. Dugo čekanje na podizanje rampe iz Brisela, opredelilo je tri zemlje da pokrenu inicijativu. Nisu se povukle iz one koju je pokrenula Angela Merkel pre devet godina. Berlinski proces se tada video kao najbolja šansa za regionalnu saradnju i članstvo u Uniji.

"I zato neki od signala koji dolaze od premijera Albanije jesu i razumljivi, da je Berlinski proces nešto što trenutno funkcioniše bolje nego što je funkcionisalo i ostaje zvaničnicima pre svega regiona ali i država koje sarađuju sa državama Zapadnog Balkana da pronađu način da ono što je postignuto i što je dobro u okviru Otvorenog Balkana nastavi da živi, a s druge strane, da Berlinski proces nastavlja da isporučuje. Ukoliko opet dođe do neefikasnosti u okviru Berlinskog procesa, ponovo će se tražiti alternative, a jedna je već na stolu, a to je Otvoreni Balkan", kaže Vladisavljev.

Zato, još jednom podvlači Vladisavljev, valja uzeti stvari u svoje ruke i pospešiti saradnju unutar regiona.