Samit Oebsa u Skoplju: Nova nada za svetsku bezbednost ili okidač za dublje podele?

Prestonica Severne Makedonije je od danas do 1. decembra domaćin samita Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (Oebs). Na 30-tom Ministarskom savetu Oebs učestvovaće 76 delegacija iz 57 zemalja članica i partnerskih država Organizacije.
Prof. dr Atanas Kozarev, dekan Fakulteta pravnih nauka, međunarodnih odnosa i diplomatije iz Skoplja ističe za Kosovo onlajn da je Severna Makedonija spremna da sve prođe u najboljem redu, ali i da ovaj događaj predstavlja veliki izazov za bezbednosni sistem.
“Ovaj događaj predstavlja veliki izazov za naš bezbednosni sistem i čvrsto verujem da će pokazati visok nivo profesionalizma u obezbeđivanju bezbednosnih objekata za održavanje ovog samite. Sama atmosfera je veoma značajna za našu zemlju i mislim da će javnosti napraviti razliku koliko su naše institucije spremne da organizuju ovakav događaj. Čvrsto verujem da su Ministarstvo unutrašnjih poslova i ministar Oliver Spasovski, kao i ministar spoljnih poslova, Bujar Osmani, uložili sve ljudske i logističke kapacitete da se događaj održi u najboljem svetlu”, kaže Korazev i podseća da je Severna Makedonija već organizovala slične međunarodne događaje poput prošlogodišnje Konferencije Interpola u Ohridu.
Samit ministara članica Oebs već izaziva ogromnu pažnju javnosti zbog činjenice da su svoj dolazak najavili i državni sekretar SAD, Entoni Blinken, ali i ministar spoljnih poslova Ruske Federacije, Sergej Lavrov.
Ruska delegacija bi trebalo da u Skoplje doleti koridorom preko Bugarske.
Iako su zbog dolaska Lavrova, iz protesta, svoje učešće otkazali ministri spoljnih poslova Ukrajine, Estonije, Letonije i Litvanije, Željko Šajn, dopisnik „Politike“ iz Severne Makedonije kaže da bi Severna Makedonija mogla da bude mesto gde su se „otvorila vrata mira“ i gde je započela promena kursa Rusije i SAD.
„ Veoma je značajno što će se na jednom mestu, za istim stolom, odigrati susret pedesetak ministara, gde je, svakako, najznačajniji dijalog predstavnika Ruske Federacije i SAD. Glavna tema Samita biće uspostavljanje mira u svetu. Sa tim ciljem će se za istim stolom u Skoplju, 30. novembra na plenarnoj ministarskoj konferenciji naći Blinken i Lavrov, dve ličnosti koje se, uz predsednike Bajdena i Putina, ubrajaju u najznačajnije ličnosti u svetu odgovorne za mir. Državni sekretar SAD i ministar spoljnih poslova Ruske Federacije biće u prilici da razviju dijalog koji vodi uspostavljanju ravnoteže mira u svetu, a naredni koraci bili bi na predsednicima njihovih zemalja, koji direktnom vojnom i političkom naredbom mogu zaustaviti metastaze ratnog stanja“, ističe Šajn i podseća da je zahvaljujući sličnoj „političkoj mudrosti“ okončana Kubanska kriza.
„Tada su Kenedi i Hruščov našli rešenje za mir, te sprečili nuklearni rat. Politička mudrost može nadvladati vojnu logiku, a Skoplje može postaviti osnove takvom epilogu na predstojećoj, 30. Ministarskoj konferenciji OEBS-a“, ističe Šajn.
Ipak, viši istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP), Vuk Vuksanović ocenjuje za Kosovo onlajn da od samita OEBS u Skoplju ne treba imati previše očekivanja.
„Nezavisno od ovog sastanka, OEBS kao organizacija je već dugo u krizi. Oni koji su polagali nade da to može da bude neka stabilizaciona bezbednosna organizacija na evroatlantskom prostoru, dobili su hladan tuš jer mi vidimo da je ta organizacija opterećena po čitavom nizu drugih pitanja, počevši od onih dnevnih poput funkcionisanja pa do budžeta, ko će biti sledeći predsedavajući... Uzrok problema je sve veća podela i kolizija između Zapada i Rusije. U takvom kontekstu, očekujemo da ćemo dobiti novu sliku podeljene organizacije i podeljenog evroatlantskog prostora iz Skoplja kada se završi ovaj sastanak", kaže dr Vuk Vuksanović.
Prema njegovim rečima koren problema u funkcionisanju Oebsa potiče još iz perioda hladonarovske ere.
„Još od hladnoratovske ere kada je današnji Oebs tada funkcionisao kao Konferencija za evropsku bezbednost i saradnju (Keps) ova organizacija je bila opterećena podelama. U vreme Hladnog rata, Sovjetski savez je to video kao način da oslabi jedinstvo unutar NATO-a, dok su Sjedinjene Države to doživljavale sa onom dimenzijom o ljudskim pravima i tako su videli način da podrivaju Sovjetski savez. Kasnije smo videli da su se Zapad i Rusija sukobljavali oko nekih drugih tema gde je Rusija optuživala Zapad da ne poštuje odredbe Oebsa koje se odnose na nepovredivost granica dok je Zapad optuživao Rusiju da ne poštuje one norme koje se odnose na demokratiju i ljudska prava. Sada vidimo da sa trenutnim ratom u Ukrajini, Rusija i Zapad se još više glože oko tog pitanja nepovredivnosti granica u Evropi. Znači, ovo najverovatnije neće biti kraj Oebsa, možda će organizacija nastaviti da funkcioniše, ali kao i svaka multilateralna organizacija, ona je zavisna od međunarodne ravnoteže snaga. To znači da sa ovakvim odnosom između najmoćnijih država u evroatlantskom prostoru, verujem da će nažalost ova organizacija biti prazna ljuštura i da će to biti jedna od slika koje ćemo videti sa ovog sastanka u Skoplju“, ističe Vuksanović i dodaje da po pravilu, od velikih svetskih sastanaka najveću korist izvlače male zemlje - domaćini.
„Možda u ovom trenutku ovaj ministarski sastanak čak više znači za vladu Severne Makedonije nego što znači za bilo koju od drugih država članica i učesnica ovog sastanka. Veoma često multilateralni skupovi poput ovoga zapravo mnogo više znače malim zemljama kao što je Severna Makedonija nego velikim igračima. Za male zemlje multilateralna diplomatija je ipak način da negde promovišu sebe i da prikažu sebe moćnim igračima u nekom pozitivnijem smislu. U tom pogledu, možda nije to loša vest za vladu Severne Makedonije, ali sa ovog susreta ne očekujem onaj tip zaključka koji menjaju", zaključuje dr Vuksanović.
Prof. dr Atanas Kozarev upozorava da ne postoji “čarobni štapić” koji bi mogao da da odgovore na mnoga globalna nerešena pitanja, ali da je uveren da će najveći deo Samita biti posvećen budućnosti OEBS.
“To je veoma važno pitanje, jer treba da pokažu jedinstvo inače će se dovesti u pitanje integritet ove organizacije. Dalje, verujem da će se preispitati odnosi u Ukrajini, videćemo koliko će se to slušati, a takođe je diskutabilno da li će doći ruski ministar gospodin Lavrov. Prema dobijenim informacijama, pažnja će biti posvećena klimatskim promenama, mladima i civilnom društvu. Iako se tvrdi da će biti otvorena neka konkretna pitanja, jer se navodi da će se pored ovih ključnih tema otvoriti i neke sporedne, naravno to će zavisiti od dostupnosti svih učesnika. OEBS je organizacija koja deluje na osnovu konsenzusa, ne radi se ni o kakvoj individualnoj želji, niti postoji čarobni štapić koji će moći da da odgovor na mnoga nerešena pitanja koja postoje. Sama činjenica da ima toliko lidera iz regiona govori da se svako pitanje može staviti na dnevni red jer nema zemlje koja se u svom postojanju ne suočava sa određenim bezbednosnim izazovom”, objašnjava prof. dr Atanas Kozarev.
Vuk Vuksanović očekuje da će se razgovarati i o bezbednosnim izazovima na Balkanu, ali ne samo zato što se Samit održava u ovom region, već i zato što Oebs nije uspeo da odgovori izazovima u drugim kriznim područjima.
„S obzirom da se ovaj sastanak ipak održava u zemlji Zapadnog Balkana, svakako je da će zapadnobalkanske teme biti na dnevnom redu i tu će se najverovatnije spominjati pitanja kao što su dijalog Beograda i Prištine i potencijalno situacija u Bosni i Hercegovini, naročito ako se uzme u obzir činjenica da drugi konfliktni teatri za koje je Oebs zadužen ne idu u dobrom reputacionom pravcu za ovu organizaciju. Tu prevashodno mislim na krah primirja Minsk 2 koji je prethodio trenutnom ratu u Ukrajini, situaciju u Nagorno - Karabahu i druge, poput one u Moldaviji. S obzirom da te konfliktne zone u postsovjeskom prostoru za koje je zadužen Oebs sigurno ne idu na ruku ovoj organizaciji, najverovatnije će se balkanske teme do izvesne mere naći malo jače na potencijalnoj agendi", ističe Vuksanović.
Ministra spoljnih poslova Severne Makedonije, Bujara Osmanija koji predsedava Samitom, ranije je izjavio da bi u Skoplju moglo da se “ugasi svetlo” ove organizacije.
Prof. dr Atanas Kozarev, dekan Fakulteta pravnih nauka, međunarodnih odnosa i diplomatije iz Skoplja objašnjava da ukoliko članice žele da to izbegnu, umesto da su posvećeni uskim interesima i nacionalnim okvirima, moraju da pokažu veću ulogu u funkcionisanju ove organizacije.
“Dakle, ne očekujem da će se OEBS ovde završiti i da će mu ovo biti poslednja destinacija ili da će se vratiti u Beč gde mu je opus. Ipak, mislim da će lideri prevazići svoje uske interese i svoje nacionalne okvire i na taj način pokazati veći globalni pogled jer OEBS mora da postoji, OEBS ima definisanu misiju koja se godinama podržava i mislim da će sve to doprineti da se njegova uloga u budućnosti jača, jer posle svake krize dolazi rešenje krize. Očekujem da će sama organizacija biti još jača nego u prošlosti”, ističe Korizev.
Komentarišući izbor Malte za sledećeg domaćina, prof. dr Atanas Kozarev kaže da je od početka bilo neozbiljno licitiranje izborom budućeg države domaćina, a da je Malta izabrana koncezusom.
“Naravno, u organizaciji u kojoj se odluke donose konsenzusom, mora se doći do zajedničkog rešenja koje neće dovesti ni do sumnje u kredibilitet ove organizacije, jer se približavaju izbori u Srbiji, sledeće godine i u Severnoj Makedoniji, gde je uloga OEBS-a i njihovih posmatrača veoma značajna”, naglašava Kozarev.
0 komentara