Strane investicije u regionu: Ko najviše ulaže u Balkan, a ko je najveći regionalni investitor?

Zapadni Balkan se poslednjih godina sve više pozicionira kao povoljna biznis destinacija na mapi globalnih ekonomskih investicija. I dok zemlje iz regiona nastoje da privuku strane direktne investicije, sve veći značaj se daje i međusobnoj ekonomskoj saradnji. O tome iz kojih država stiže najviše stranog kapitala, ali i gde ulaže region, za Kosovo onlajn govore ekonomski eksperti iz Beograda, Tirane, Skoplja i Prištine.
Piše: Petar Rosić
Srbija je već nekoliko godina zaredom lider u regionu kada su u pitanju strane direktne investicije (SDI), objašnjava za Kosovo onlajn pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije Bojan Stanić.
„Kada govorimo o investicijama u Srbiju one su već nekoliko godina zaredom na rekordnom nivou i kreću se negde oko 4,5 milijarde evra priliva stranih direktnih investicija. I to je odličan pokazatelj, imajući u vidu da su investicije jedan od izvora i rasta privredne aktivnosti u Srbiji jer se time proširuje proizvodni potencijal“, navodi Stanić.
Objašnjava da je Evropska unija, kao grupa 27 članica, najveći investitor u Srbiji, dok je pojedinačno u poslednjih nekoliko godina najznačajniji investitor Kina.
„Kada se pogleda duži vremenski period od oko deset, petnaest godina, onda je gotovo 60 procenata svih investicija koje su došle u Srbiju iz EU. Ako gledamo najznačajnije, pored Nemačke, Holandije, pomenute Kine, ima značajnih investicija i iz Sjedinjenih Država. Iako je u poslednjih nekoliko godina taj iznos opao, i Rusija je imala značajna ulaganja, zatim Turska i tako dalje“, kaže naš sagovornik.
Kada je u pitanju region, navodi, značajnih investicija nema.
„Imamo ulaganja iz Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, iz Crne Gore, ali, naravno, to je na jednom skromnijem nivou. Mađarska, takođe ima svojih investicija…“, kaže on.
Objašnjava da su to uglavnom ulaganja u nekretnine i nešto manje u prerađivačku industriju.
S druge strane, izričit je, Srbija je veoma značajan investitor u region.
„Zahvaljujući pozitivnom ekonomskom rastu u poslednjih nekoliko godina koji je eksplozivan, dakle preko tri odsto, Srbija je akumulirala određena sredstva, i privreda uopšte, da ulaže u zemlje regiona. Ako pogledate period 2019. do 2023. bilo je oko 500 miliona evra stranih direktnih investicija iz Srbije u region i uglavnom je to išlo u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu“, navodi pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije.
Ističe da su i 2024. godine nastavljene relativno značajne investicije u region.
„Recimo, kada se uzme primer Crne Gore, Srbija je u poslednjih nekoliko godina najznačajniji investitor. Ukoliko bi se uzeo duži vremenski period, onda je Srbija na drugom mestu iza Ruske federacije, ali zbog rata u Ukrajini ta se lista najznačajnijih investitora promenila i sada je upravo Srbija vodeći investitor u Crnoj Gori, ali i u BiH, pored Hrvatske“, kaže Stanić.
Što se tiče Crne Gore, najviše se ulaže u nekretnine i određene finansijske usluge, dok se u Bosni i Hercegoviniu ulaže u sektor energetike i u određene uslužne delatnosti.
Očekuje da će se i u narednoj godini, što se tiče regiona, nastavak privredne aktivnosti Srbije uvećavati.
„Srbija nastavlja da bude pokretač intraregionalne trgovine, imajući u vidu, kao što smo pomenuli, da je najznačajnija privreda. Međutim, dosta zavisi od spoljnog faktora. U ovom konkretnom slučaju i od situacije u Evrozoni. Tu je motor rasta nemačka privreda, koja je i jedan od najvećih spoljno-trgovinskih partnera regiona“, ističe.
Objašnjava da se u Nemačkoj očekuje vrlo blag rast sledeće godine, ali da opet neki drugi spoljni faktor može uticati na to da nemačka privreda uđe u neku zonu recesije.
Takođe, ističe, dosta zavisi i od situacije sa energentima, ali i od toga kakve će biti odluke nove administracije u Vašingtonu.
„Sve su to posledice jedne geopolitičke situacije koja je zaista nepredvidiva u narednoj godini“, zaključuje Stanić.
Po privlačenju stranih direktnih investicija na drugom mestu u regionu je Albanija, kaže za Kosovo onlajn stručnjak ekonomije i predsednik i fiskalni analitičar u kompaniji Altax Eduart Đokutaj.
„U Srbiji su strane investicije na nivou koji dostiže 7, 8 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda. Na drugom mestu je Albanija i to zahvaljujući kupovini nekretnina i investicijama koje dolaze ili iz formalnih izvora ili iz „of šor” oblasti. Treće mesto u regionu drži Severna Makedonija, koja takođe ima agresivnu politiku privlačenja stranih investicija uglavnom u hemijsku industriju, u telekomunikacije, i u sektor usluga i trgovine“, navodi Đokutaj.
Dodaje da su Crna Gora i Kosovo na sličnim nivoima kada je u pitanju privlačenje stranih investicija.
„Crna Gora ima investicije u uslužnim sektorima, uglavnom vezanim za turizam i trgovinu. Kosovo ima strane investicije u telekomunikacije, delimično u energetski sektor i trgovinu, i trend je u porastu, ali ne na nivoima koji zahtevaju privreda i građani. Stranim investicijama se takođe smatraju specijalni projekti Evropske Unije za ulaganje u ove zemlje“, objašnjava naš sagovornik.
Posmatrajući međusobne ekonomske odnose zemalja Zapadnog Balkana, navodi da za Albaniju glavni partner ostaje Kosovo „uprkos činjenici da Kosovo i druge zemlje imaju ograničenja da ulažu u Albaniju”.
Zatim sledi Severna Makedonija, kao susedna država koja ima interese u sektoru telekomunikacija, energetike i usluga, a takođe i Crna Gora, koja ima više interesa u sektoru turizma, uglavnom u oblasti nekretnina.
„Sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, nivoi stranih ulaganja u Albaniju su manji, bilo iz određenih istorijskih i kulturnih razloga, bilo zbog raznih političkih prepreka i administrativnih barijera. Ukupno, ove strane investicije u Albaniji čine samo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, tako da nisu na očekivanom nivou zbog geografske blizine zemalja”, kaže Đokutaj.
Objašnjava da Albanija ima „isti pristup”.
„Najviše se ulaže na Kosovo zbog kulturnih, jezičkih i drugih veza koje ovu saradnju čine logičnom. Isto tako, u Severnoj Makedoniji, kao susednoj zemlji, ima stranih investicija iz Albanije, koje se uglavnom odnose na telekomunikacije, finansijske usluge i trgovinu”, kaže analitičar iz Tirane.
Savetnica za međunarodnu saradnju u Savetu stranih investitora Privredne komore Severne Makedonije Biljana Lepavcova kaže da su u 2023. godini ukupne strane direktne investicije u Makedoniji iznosile 616,7 miliona evra, dok su u prva tri meseca 2024. godine one premašile 800 miliona evra.
Lepavcova navodi da u strukturi stranih direktnih investicija preovlađujuju akcijski kapital i prilivi po osnovu reinvestirane dobiti.
U odnosu na zemlje odakle potiče kapital za strane direktne investicije, to su zemlje Evropske unije.
„Na prvom mestu je Austrija, zatim Nemačka, Grčka, Turska i Holandija. To su prvih pet zemalja iz kojih potiče kapital“, navodi naša sagovornica.
Objašnjava da je u celom regionu proteklih godina bilo „razgibavanja“ kada su u pitanju strane direktne investicije, što je generalno posledica kovid krize i rata u Ukrajini.
„Evropske zemlje su tražile nove, bliže lokacije za njihove investicije i taj proces poznat kao nir šoring (Nearshoring) u stvari predstavlja biznis strategiju koja znači relokaciju biznisa na lokacije koje će ponuditi veću efikasnost za njihove biznis operacije, smanjenje transportnih i drugih operativnih troškova, izbegavanje logističkih operacija, jezičkih barijera i različitih vremenskih zona“, kaže savetnica za međunarodnu saradnju iz Skoplja.
Tako su, objašnjava, zemlje Zapadnog Balkana predstavljale prvi izbor za investitore pri traženju povoljne biznis destinacije, odnosno lokacije za njihove sledeće investicije.
„Ovaj region Zapadnog Balkana nudi povoljnosti za strane investitore zbog blizine evropskih tržišta, zbog relativno niskih operativnih troškova, kvalifikovane radne snage, mlade radne snage i tako dalje“, navodi ona.
Analizirano po delatnostima, od ukupnih investicija u Makedoniji 33 odsto je uloženo u proizvodnju, a 22 odsto u finansijske i osiguravajuće delatnosti. Dodaje i da se u protekle dve godine u Makedoniji primetio trend povećanja investicija i u sektoru energetike.
Ističe da je od zemalja iz regiona u Makedoniju tradicionalno najviše investirala Srbija, zatim slede Albanija i Kosovo, dok su iz BiH i Crne Gore investicije značajno manje.
„S tim što su u 2023. recimo, investicije iz Albanije povećale vrednost u odnosu na prethodne godine i to su investicije pretežno u sektoru nekretnina„ navodi.
S druge strane, navodi, i Makedonija ulaže u region.
„Na primer, Alkaloid je u proteklih nekoliko godina investirao 104 miliona evra u regionu i to u sektoru farmaceutske industrije, zatim IGM Trade ima svoje investicije u regionu konkretno u Sloveniji, ali i u drugim zemljama iz regiona„ objašnjava ona.
Kosovo u regionu najlošije stoji kada su u pitanu strane direktne investicije, a ekonomski stručnjak iz Prištine Mustafa Kadriaj za to krivi aktuelnu vlast.
Kadriaj objašnjava da su ove godine Kosovo potresali politički problemi koji su imali i uticaj na ekonomiju.
„Smatram da strani investitori nisu bili zainteresovani jer je politička situacija uvek diktirala privredu, a kao rezultat toga, teret je pao na vlast koja nije radila na privlačenju investitora“, kaže ekonomista iz Prištine za Kosovo onlajn.
Navodi da investicije na Kosovo uglavnom dolaze iz Nemačke i Turske, ali da one nisu na zavidnom nivou.
„Ako govorimo o investitorima, oni su uglavnom bili iz Nemačke i Turske, ali poslednjih godina ulaganja su slaba jer aktuelna vlast nije imala nikakav interes za ekonomski razvojni deo. Više se ulagalo u socijalne politike koje su se pokazale neuspešnim. Od rata na Kosovu, broj stranih investitora je prilično nizak u poslednje četiri godine. Nadam se da će koja god vlada da dođe posle izbora 2025. promeniti kurs po tom pitanju“, kaže Kadriaj.
0 komentara