Sankcije EU u izbornoj kampanji na Kosovu: Mogu li kaznene mere da utiču na rezultat Samoopredeljenja?

Kaznene mere koje je u junu 2023. godine Evropska unija uvela Kosovu zbog, kako su naveli, nepreduzimanja koraka Prištine ka deeskalaciji na severu, i dalje su na snazi, a postale su i glavno „oružje“ opozicije u predizbornoj kampanji koja je u toku. Sagovornici Kosovo onlajna ocenjuju da sankcije EU imaju negativan uticaj, kako na diplomatiju tako i na ekonomiju Kosova, ali da neće imati veliki uticaj na izborni rezultat vladajućeg Samoopredeljenja.
Piše: Milena Miladinović
Kaznene mere EU podrazumevale su da Unija suspenduje rad svih radnih grupa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i programiranje sredstava za Kosovo, uključujući i one iz IPA (Instrumenata za pretpristupnu upotrebu EU) i Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
Međutim, Kosovo nije izostavljeno iz Plana rasta, evropskog instrumenta kojim je za Kosovo opredeljeno 888 miliona evra.
Vlast na Kosovu iskoristila je svaku priliku da pozove EU da ukine sankcije, osim u predizbornoj kampanji koja je nedavno započela, a koja se kod vladajućeg Samooredeljenja i kosovskog premijera Aljbina Kurtija zasniva na oštroj retorici o Srbiji, alii kosovskoj opoziciji.
Sa druge strane, sankcije EU postale su glavno oružje opozicionih partija na predizbornim skupovima. Sagovornici Kosovo onlajna mišljenja su da kaznene mere imaju negativan uticaj na kosovsku ekonomiju, ali i da neće imati veliki uticaj na politički plasman Samoopredeljenja na predstojećim parlamentarnim izborima.
Kurti umanjuje uticaj sankcija EU
Politički analitičar Artan Muhadžiri mišljenja je da će sankcije EU imati negativan uticaj na Samoopredeljenje na kosovskim izborima i da će opozicija to moći dobro da iskoristi u svoju korist.
Muhadžiri smatra da su sankcije Evropske unije već imale loš uticaj na Kosovo, iako kosovski premijer Aljbin Kurti to ne želi da prizna.
„On bi želeo da umanji negativni uticaj, ali je istina da je Kosovo na neki način izolovano od normalnih političkih odnosa sa EU i glavnim članicama Unije. Mislim da će to biti velika prednost za opoziciju jer će oni to iskoristiti na izborima. Najvažnije je pomenuti da Kurti sada nema objašnjenje niti strategiju kako će se boriti i nositi sa sankcijama u budućnosti, čak i ako dobije novi mandat. To ga stavlja u veoma lošu poziciju. Međutim, to je bila njegova odluka i strategija, jer je hteo da se koristi populizmom umesto racionalnom politikom“, rekao je Muhadžiri za Kosovo onlajn.
Dodao je da će se sankcije najviše odraziti na one birače koji racionalno razmišljaju kada biraju kome će dati svoj glas na biralištima.
„To će svakako imati veoma veliki uticaj na birače koji razmišljaju i glasaju racionalno. Birači koji po svaku cenu glasaju za Kurtija, ostaće mu privrženi, ali oni koji se nose racijom i glasali su za njega na prošlim izborima, sada će razmišljati da li da Kurtiju pruže novu šansu ili ne", zaključio je Muhadžiri.
Negativne posledice
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Prištini Afrim Hoti takođe smatra da će se sankcije EU Kosovu negativno odraziti na rezultat izbora 9. februara, budući da je politički cilj Kosova integracija u Evropsku uniju.
„S obzirom da je integracija u EU na vrhu političke agende, a istovremeno imamo sankcije od strane EU, dolazi do dve suprotnosti za političku klasu u Prištini, i u tom kontekstu imaćemo negativne posledice po izbore“, rekao je Hoti za Kosovo onlajn.
On je dodao da, pored sankcija EU, negativni uticaj na rezultat izbora mogu imati i odnosi sa međunarodnim silama.
„Sankcije EU, ali i odnosi Kosova sa drugim međunarodnim silama, prvenstveno sa SAD kao najvažnijim saveznikom Kosovu, odraziće se na izbore. To će sigurno imati negativni uticaj na izbore na Kosovu“, zaključio je Hoti.
Sankcije EU “oružje” na izborima
Sa druge strane, saradnik Centra za evropske politike Miloš Pavković ocenjuje da sankcije koje je EU uvela Prištini zbog nepreduzimanja koraka ka deeskalaciji, neće znatno uticati na politički plasman Samoopredeljenja na predstojećim parlamentarnim izborima.
Pavković smatra da bi kosovska opozicija eventualno mogla da iskoristi pitanje sankcija EU kao „oružje“ protiv Samoopredeljenja i predstavi ih kao posledicu narušavanja odnosa aktuelne vlade sa sveznicima Kosova, ali da one neće biti od presudnog značaja za izborni rezultat i smenu vlasti na Kosovu.
„Opozicija ima dobro oružje u rukama jer može da okrivi trenutnu vladu i vladajuću stranku za lošu reputaciju, za kvarenje odnosa sa najbitnijim partnerima Kosova, jer podsetiću vas ne samo da je EU uvela restriktivne mere Kosovu, već su to uradile i SAD. I to odlazeća administracija Džozefa Bajdena koja je bila vrlo naklonjena Kosovu. Tako da to je oružje koje opozicija može da iskoristi u kampanji, međutim, zbog ovog pristupa Prištine Planu rasta nekako je taj paket sankcija pao u drugi plan i one nisu prisutne u kampanji, upitno je koliko će biti spretna opozicija u njihovom korišćenju u kampanji, odnosno koliko će Samoopredeljenje biti u mogućnosti da anulira restriktivne mere u kampanji i stavi ih ad akta“, rekao je Pavković za Kosovo onlajn.
Ipak, napominje, da kaznene mere EU neće presudno odlučiti ishod parlamentarnih izbora na Kosovu.
Kako konstatuje, sankcije nemaju taj potencijal da dovedu do smene vlasti.
„Opozicija može u nekoj meri da ih iskoristi za svoju kampanju, ali one nisu same po sebi dovoljne da dovedu do potresa na političkoj sceni Kosova“, istakao je Pavković.
Pavković ukazuje da kaznene mere nisu pokazale rezultate jer je Priština odbila da posluša savet EU i nije vodila deeskalaciji.
Restriktivne mere, koje su i dalje na snazi, imaju dve komponente, podseća on, dodajući da je prva ekonomska, a druga politička.
Što se tiče ekonomske komponente taj paket restriktivnih mera podrazumeva zamrzavanje i blokiranje pristupa u jednom delu pretpristupnih fondova Prištini, dok drugi paket mera odnosi se na zabranu sastanaka sa visoko pozicioniranim liderima u Prištini sa liderima EU, pojašnjava Pavković.
Međutim, prema njegovoj oceni i jedna i druga komponenta su bile dosta neuspešne imajući u vidu da je Kosovo uključeno u Plan rasta za Zapadni Balkan, a da su se i Vjosa Osmani, kao predsednica Kosova i Aljbin Kurti kao premijer sastajali i imali službene posete sa predstavnicima država članica, počevši od Nemčke, preko Hrvatske do Estonije.
Pavković podseća da zvaničnici Kosova od početka uvođenja sankcija lobiraju kod zemalja EU za njihovo ukidanje ističući da je reč o preoštroj i nepravednoj meri.
Podeljeni stavovi po pitanju ukidanja sankcija Kosovu unutar EU, ukazao je, dodatno umanjuju uspešnost tih restriktivnih mera.
„Sa druge strane, te mere u Prištini okarakterisane su kao nepravedne i zvaničnici Kosova lobirali su za njihovo ukidanje. Među državama članicama ne postoji jedinstven stav da li ukinuti te mere ili ih zadržati, što samim tim smanjuje njihovu uspešnost“, zaključio je Pavković.
Mali uticaj na izborni rezultat
I programski koordinator Fondacije BFPE za odgovorno društvo Stefan Vladisavljev smatra da sankcije neće degradirati popularnost koju je kosovski premijer Aljbin Kurti stekao populističkim odlukama i akcijama.
Vladisavljev ukazuje da, iako su sankcije neka vrsta iskazivanja nezadovoljstva Zapada prema Kurtijevom načinu upravljanja prištinskom administracijom, nisu nanele konkretnu štetu s obzirom na vrlo ograničena praktična dejstva koje su one imale nakon uvođenja.
„Ono što negde karakteriše Kurtijev način vladavine jeste populistički pristup koji se pre svega okreće prema albanskoj populaciji na Kosovu koja podržava Kurtijevu vladavinu. On se ne razlikuje od drugih populista kako u regionu tako i na globalnom nivou i činjenica je da su za stanovništvo koje podržava Samoopredeljenje i podržava takav način upravljanja, sankcije i najvećih partnera zanemarljive. Odnosno te mere nisu odigrale preveliku ulou u njegovom političkom degradiranju i smanjenju popularnosti koju je imao jer je pre svega to stekao sprovođenjem određenih populističkih mera na teritoriji u kojoj ima vlast sada već ceo mandat,“ rekao je Vladisavljev za Kosovo onlajn.
Kako napominje opozicija će pokušati da iskoristi restriktivne mere kao adut protiv aktuelne vladajuće stranke na Kosovu, budući da sankcije predstavljaju element koji ukazuje na nepovoljne odnose između administracije u Prištini i administracije u Vašingtonu.
Ipak, kako ocenjuje, na Kosovu vlada neka vrsta podozrenja na koji način će nova američka administracija nastupiti prema vlastima u Prištini.
Nova američka administracija imaće još manje razumevanja za određene korake koje je prištinska vlast do sada jednostrano primenjivala, objasnio je.
„To će svakako biti i druga poruka, ako sa ovom vrstom administracije koja je istorijski tradicionalno bila naklonjena albanskoj populaciji na Kosovu, mislim na demokratsku administraciju, niste imali najbolje odnose pitanje je šta može da se očekuje sa novom republikanskom. Trebalo bi da se odnosi uspostave na jedan konstruktivan način u narednom periodu nakon što Trampova administracija dođe na vlast“, rekao je.
Ponavlja da će Kurti, bez obzira na međunarodne odnose, najviše glasova dobiti zahvaljujući pitanjima lokalnog karaktera zasnovanim na odnosu između Srba i Albanaca.
„Sankcije mogu imati veoma mali uticaj na izborni rezultat Samoopredeljenja zbog toga što je celokupan način komuniciranja Kurtija usmeren na pitanja koja nisu međunarodnog karaktera, nego lokalnog karaktera i tiču se albanske populacije i odnosa sa srpskim stanovništvom na teritoriji Kosova. Zbog toga to može biti korišćeno kao poruka ali će najveći deo svojih glasova on će dobiti na unutrašnjim i domaćim političkim pitanjima“, zaključio je Vladisavljev.
Gubici milijardu evra
Predsednik Poslovne alijanse Kosova Agim Šahini istakao je da sa kaznenim merama na snazi Kosovo ne može da se nada integraciji, kao i da su sankcije EU Kosovu imale su veliki uticaj u mnogim pravcima - od ekonomskog do diplomatskog.
Gledano iz ekonomskog aspekta, navodi Šahini, gubici od mera EU su veći od milijardu evra.
„Ekonomski gubici su veći od milijardu evra, zatim politički, jer Kosovo nije postalo član nijedne organizacije, niti je dobilo priznanje od neke zemlje. Isto tako, imamo dosta diplomatskih prepreka od viših sila. Kosovo sa sankcijama koje ima ne može da se integriše“, naveo je Šahini.
0 komentara