Zima u regionu: Od Brezovice do Kopaonika – koje destinacije su najpopularnije za domaće i strane turiste?

zimovanje
Izvor: freepik

Zimske čarolije na planinama i novogodišnja euforija u gradovima iz godine u godinu privlače sve veći broj turista u regionu. A koje se destinacije izdvajaju po ponudi i šta ih čini atraktivnim za domaće i strane posetioce, za Kosovo onlajn objašnjavaju stručnjaci i turistički radnici od Beograda do Tirane. Kako ocenjuju, ono što je nekada bila Brezovica, na kojoj je skijala cela tadašnja Jugoslavija, danas su srpski ski-centri poput Kopaonika. Ipak, to nije jedino po čemu je Srbija lider u regionu kada je reč o zimskom turizmu.

Piše: Petar Rosić

Zimski potencijal na Balkanu prilično je raznovrstan zahvaljujući svom geografskom položaju, planinskim masivima i tradiciji zimskih sportova.

Ogromna ponuda uključuje skijanje, planinarenje, velnes i spa-turizam i druge zimske aktivnosti. Pored prirodnih lepota, tu su i čari velikih gradova tokom novogodišnjih praznika, tako da svako može pronaći nešto što će mu upotpuniti doživljaj.

Dekan Fakulteta za turistički i hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum, Miroslav Knežević, kaže da Srbiju atraktivnom za turiste, uz vrhunsku uslugu, čini upravo to što turisti mogu da pronađu od svega pomalo - bogato kulturno-istorijsko nasleđe, nematerijalno kulturno nasleđe, gastronomiju, vinski turizam, dobru uslugu u banjama, planinske centre, velike gradove, kongresne centre…

“Dakle, za svaki tržišni segment imamo ponešto. U zavisnosti od nekih ličnih afiniteta, oni se odlučuju za destinaciju, a tamo, naravno, naiđu na pre svega izuzetno kvalitetnu uslugu”, kaže Knežević za Kosovo onlajn.

Što se tiče planinaskih centara, pre svega misli na Zlatibor, Kopaonik i Staru planinu, dok su od banja, kako kaže, na prvom mestu Vrnjačka Banja i Sokobanja.

„Od gradova, na prvom mestu je Beograd, zatim Novi Sad, Niš… Veliki broj stranaca dolazi da provede nekoliko dana u našim gradovima i, naravno, odlaze zadovoljni i nasmejani svojim kućama“, kaže dekan.

Objašnjava da su, prema statistici za prethodnu godinu, najbrojniji turisti iz Turske, Ruske federacije i Narodne republike Kine. Kada su u pitanju zemlje iz okruženja, to su BiH, Hrvatska i Slovenija, a zatim Rumunija i Bugarska.

„Za turiste iz okruženja, Beograd je sinonim za kvalitet, sinonim za brojnost različitih sadržaja i oni vrlo rado biraju da provedu novogodišnje praznike u Beogradu”, ističe Knežević.

Govoreći o banjskim centrima ocenjuje da se već sada može reći da će ove zime izuzetno popularna biti Vrnjačka Banja.

„Prema informacijama koje imamo sa terena od samih hotelijera, veliki broj turista iz Bugarske je napravio određene rezervacije u hotelima Vrnjačke Banje”, navodi.

Kada su u pitanju zimski centri, ocenjuje da će Srbija biti atraktivna ne samo regionu, već i nekim dalekim tržištima.

„U zimskim centrima ove godine javljaju se i turisti iz Rumunije, sve brojniji su stranci sa nekih udaljenih tržišta, tako da mislim da kroz vreme možemo očekivati neki pomak, da nećemo biti atraktivni samo regionu”, smatra dekan.

Što se tiče domaćih turista, navodi, oni se sve više odlučuju da zimu provedu u srpskim planinskim centrima.

„Tradicionalno letujemo u Grčkoj, međutim, vrlo često se i zimi odlučujemo za neka područja kao što su mora, gde je klima malo toplija. Od zemalja iz okruženja, takođe, veoma često izbor pada na Sloveniju i to je nešto što već postaje neki kontinuitet. Međutim, kako vreme prolazi imam utisak da se naši turisti u skladu sa kvalitetom naše turističke ponude češće odlučuju da provedu zimu u našim planinskim centrima. Bar rezultati to pokazuju, posebno u onom delu januara kada ima najviše padavina i kada, zbog zimskog raspusta, porodice putuju sa malom decom”, kaže Knežević.

Napominje da se na turističkom tržištu trendovi mnogo brže menjaju nego na drugim tržištima.

„Ono što je u poslednjih nekoliko godina jako prisutno jeste, bar tako kažu turisti prema istraživanjima Svetske turističke organizacije, da je ključni element putovanja - doživljaj. A taj doživljaj je onako malo subjektivna stvar”, navodi dekan.

Ono što danas za region predstavljaju srpski ski-centri poput Kopaonika, nekada je bio ski-centar Brezovica.

Draginja Nikolčević, vlasnica picerije „Tina“ koja na Brezovici radi više od trideset godina priseća se da je u ovom ski-centru, čuvenom po odličnim stazama, nekada bilo gostiju iz cele bivše Jugoslavije, dok poslednjih godina najviše dolaze iz Albanije i sa Kosova.

„Kada smo otvorili 1993. godine, pre 32 godine, to je bila Jugoslavija tada. Ski-centar je bio poznat i dolazili su gosti iz cele Jugoslavije ovde na skijanje. Staze su nadaleko čuvene i neverovatno dobre, imali smo puno takmičenja i najatraktivnije iz tog vremena što se sećam bilo je prvomajsko skijanje, to je bilo do 5. maja i uvek je bilo prepuno. Organizacija je bila fantastična, tada je Inex kompanija sagradila ove hotele, žičare su za ono vreme bile fantastične, tako da je ovaj centar bio jak, mogu da kažem da smo bolje radili od Kopaonika u ono vreme. Ovo je ogroman potencijal, veliki broj ljudi, dobra organizacija, planina kao planina jako dobra, tako da kada sve to staviš na jedno mesto dobiješ dobar rezultat, znači jedan jak ski-centar koji radi fantastično“, navodi Nikolčević.

Ističe da je od 1993. do 1999. godine bilo mnogo gostiju, dok su 2000. godine dolazili uglavnom ljudi koji su radili za strane organizacije.

„Od 2001. do 2004. godine Albanci nisu dolazili verovatno iz nekog straha, pošto je ovo srpska sredina. Tu su uglavnom bili ljudi koji su radili za strane organizacije. Već od 2004. godine polako dolaze i ljudi sa Kosova i onda je to krenulo polako. Traljavo jeste, ja se prosto čudim kako ovaj centar još uvek radi zato što su žice stare, stari su hoteli, ali ljudi ima, dođu, zadovoljni su. Ja uvek to naglašavam, da ovde gosti ne traže luksuz, njima je dovoljno da je čisto, toplo i da žičara radi. Za smeštaj se snalazimo, i ovde se nešto nudi i dole imate dobre hotele, tako da malo je zaživelo, radimo, stagniramo još uvek. Neverovatno koliko su ljudi željni ove planine, to je meni fascinantno u kom broju dolaze da bi se ovde provozali, da bi možda u neki restoran seli, vratili se i to je to. Nemamo neke velike mogućnosti, čak ne dolaze toliko skijaši koliko ljudi koji samo prošetaju“, objašnjava naša sagovornica.

Kaže da je poslednjih godina najviše gostiju iz Albanije i sa Kosova.

„Poslednjih par godina imamo jako puno gostiju iz Albanije, jako su dobri gosti. Oni mahom i ne skijaju, prosto su srećni da dođu ovde na sneg, prošetaju, provozaju se žičarom. Gurmani su veliki, tako da sve veći broj gostiju imamo iz Albanije. Tu su i gosti sa Kosova, i iz Srbije nam dolaze, nije to neki značajan broj, ali se i njima radujemo zato što vidimo da oni, tako da kažem, probijaju taj led i vide da ovde i nije tako opasno, da mogu da dođu i skijaju. Dolaze nam dosta ljudi i iz inostranstva pošto imamo dva aerodroma u blizini, Priština i Skoplje. Dolaze i vikendom dosta iz Nemačke i Austrije, tu i tamo zaluta i neko iz Amerike, Francuske, tako da je šaroliko, ali, ipak, što se tiče regiona, to su gosti iz Albanije i sa Kosova u najvećem broju“, kaže Nikolčević.

Međutim, predstavnica turističke agencije „Veneta Travel“ iz Prištine Fatmire Bećiraj objašnjava za Kosovo onlajn da najveći broj građana Kosova nisu veliki ljubitelji skijanja, već zimske odmore i novogodišnje praznike koriste da posete neki od evropskih gradova.

„Sada imamo neke nove direktne letove, na primer za Amsterdam, ali mnogo ljudi iz Prištine i sa Kosova živi u Nemačkoj i dosta građana ide u posetu u ovu zemlju“, kaže Bećiraj.

Oni koji rađe idu na skijanje, pored Brezovice, opredeljuju se i za bugarske ski-centre kao što su Bansko i Borovec.

„Dosta ljudi putuje u Bugarsku, imamo je u ponudi. Polasci su iz Skoplja, ali ako je u pitanju grupa onda put organizujemo odavde“, objašnjava naša sagovornica.

Za ljubitelje skijanja, kako dodaje, Francuska je takođe postala značajna destinacija.

„Tereni za skijanje su dobri, već dugo radimo rezervacije. Radi se o veoma lepim destinacijama“, navodi Bećiraj.

Iako je Turska pre svega atraktivnija leti, kaže da postoji interesovanje i za putovanja u ovu zemlju u zimskom periodu.

„Turska i Istambul popularni su i zimi. Turska, zna se, nudi uslugu u kojoj je sve uključeno i ljudi su već navikli na to da imaju sve kada otputuju tamo“, ističe ona.

Da su srpske planine jedna od omiljenih destinacija Makedonaca potvrđuje i direktor turističke agencije „Pilot Travel“ iz Skoplja Ivo Krstevski. Jedan od razloga je, kako ocenjuje, to što su kapaciteti u Severnoj Makedoniji nedovoljni da podmire potrebe domaćeg tržišta kada je u pitanju zimski turizam.

„Najtraženija destinacija je Srbija, ona je broj jedan. Od susednih zemalja na drugom mestu je Bugarska. Zbog udaljenosti manje je interesovanja za Bosnu. Grčka tradicionalno nije destinacija za zimski turizam, jer nema kapacitet velikih ski-centara. Dakle, generalno, naša ponuda je uglavnom ograničena na Srbiju i Bugarsku“, navodi Krstevski.

Što se same Makedonije tiče, postoje zimski centri Mavrovo i Šapka, koji su nekada bili prilično popularni, a tu je i Kruševo.

„Ali, nažalost, kapaciteti su veoma mali, nedovoljni da podmire potrebe makedonskog tržišta, a da ne govorimo o gostima iz inostranstva. Nemam informacije o ponudi Albanije za zimu, dok je na Kosovu zanimljiva Brezovica. Dosta nam je blizu, ali mislim da je trenutno atraktivna za jednodnevni turizam, a ne za klasičan zimski odmor“, objašnjava naš sagovornik.

Navodi da je zimski turizam malo specifičniji i zahtevniji i da su pri odabiru destinacija građanima, pored hotelskog smeštaja, na prvom mestu blizina, način dolaska na odredište, ali i cena ski-karata.

„Recimo u komšiluku ski-karte za šest dana su oko 200 evra, što je za tročlanu ili četvoročlanu porodicu ozbiljan iznos kada se svi kriterijumi zajedno uzmu u obzir. A ljudi traže uz hotelski smeštaj i sadržaje. Ono što je u trendu je da hotel ima i spa centre ili zatvorene bazene. Tako da je ponuda široka i za skijaše i za one koji ne skijaju“, kaže Krstevski.

Iako je Srbija zasad najtraženija destinacija Makedonaca, direktor agencije  „Pilot Travel“ navodi da je upravo cena razlog zbog kojeg je Bugarska sve popularnija.

„Ako poredimo po cenama u regionu, uprkos bojkotu makedonskih građana prema Bugarskoj, cena čini svoje i Makedonci se polako vraćaju u bugarske ski-centre Borovec, Pamporovo i Banjsko, koji su u poređenju sa srpskim jeftiniji i imaju sve moguće sadržaje, sa velikim hotelskim kapacitetom, a i do njih se stiže brzo“, objašnjava on.

Navodi da se, kako se zemlja iz godine u godinu sve više razvija, menjaju i trendovi, pa se otvaraju i nove destinacije poput evropskih ski-centara koji su prilično popularni, ali i prilično skupi.

Mada ima dosta ljudi koji na skijanje putuju u Italiju, Francusku, Austriju, Sloveniju…, ocenjuje da je, ako se uporede brojke, komšiluk u dalekoj prednosti.

„Znate da zimi mnogi ljudi nisu baš spremni da putuju daleko, zbog snega, mraza, magle, ali i praznika i gužve na graničnim prelazima. Opet se sve svodi na neki izbor u neposrednoj blizini, dok, reći ću još jednom, mi kao država nemamo veliki kapacitet u tom delu i, nažalost, nemamo šta da ponudimo ni našem tržištu, ni inostranom“, kaže Krstevski.

Slična je situacija i u Albaniji. Predsednik Udruženja tur-operatera i vlasnik turističke kompanije ATHS iz Tirane Besnik Vathi kaže da Albanci na skijanje idu u Severnu Makedoniju i na Kosovo, ali da najveći broj njih zimski odmor provede na nekoj od plaža u zemlji.

„Albanija je dobro mesto za turističku posetu jer na obali ima hotele, kao što su u Draču, u Valoni ili u Korču i Pogradcu. To su destinacije na koje obično odlazi veliki broj Albanaca. Naravno, praznike ne provode samo u Albaniji. Odlaze i u inostranstvo. U regionu možemo izdvojiti Crnu Goru, sa gradovima poput Budve i Ulcinja. Na Kosovu ljudi uglavnom idu u planinske predele gde se skija. Takođe i u Severnoj Makedoniji“, navodi Vathi.

Dodaje da čak i Grčka očekuje veliki broj turista iz Albanije, ali da su zahvaljujući niskotarifnim letovima, koji su ove godine jeftiniji nego prethodnih godina, ljudi zainteresovani i za brojne druge destinacije poput Dubaija, Istanbula, Egipta i evropskih grdaova kao što su Pariz, Barselona, Beč…

Ističe da broj turista koji posećuju Albaniju iz godine u godinu raste, ali da su posete za novogodišnje praznike na mnogo manjem nivou.

„Verovatno će najviše biti Albanaca koji žive u inostranstvu i imaju strane pasoše. Njih će biti više jer su cene pale, a povećan je broj avio-letova. Turista drugih nacionalnosti koji u ovom periodu dolaze u Albaniju sve je manje. Uglavnom su to ljudi iz regiona - Bugari, Srbi i manje Italijani. Drugi narodi obično ne biraju Albaniju kao mesto za provod tokom ovih praznika“, kaže naš sagovornik.

Objašnjava da su decembarski praznici u zapadnom svetu više porodični.

„Ljudi se okupljaju u svojoj porodice. Čak i kada putuju, to rade kao porodice ili u velikim grupama rođaka. To je možda razlog zašto Albanija ne privlači mnogo stranaca za ove praznike na kraju godine“, smatra Vathi.