Koha: Borba za vlast unutar Tužilačkog saveta Kosova

Tužilački savet Kosova
Izvor: Tužilački savet Kosova

Godina 2025. je jasno pokazala borbu za vlast između grupa unutar tužilačkog sistema. Na kraju svog mandata, pet članova je nezakonito razrešilo dužnosti glavnog tužioca Besima Keljmendija. Nakon ove smene, imenovali su Agrona Ćaljaja da obavlja funkciju glavnog tužioca, istovremeno blokirajući legitimizaciju izveštaja kojim se utvrđuje izbor novog člana Saveta, Elze Bajrami-Kastrati. I sve se to dogodilo nekoliko dana pre početka 2026. godine, kada bi trebalo da stupi na snagu novi zakon o Tužilačkom savetu, piše Koha.

Jedna od najkritikovanijih odluka iz 2025. godine bila je ona koju je najviša institucija tužilačkog sistema donela u novembru da razreši dužnosti glavnog tužioca Besima Keljmendija.

Organizacije civilnog društva kvalifikovale su tu odluku kao nezakonitu i optužile pet članova Tužilačkog saveta (KPK) da nameravaju da očuvaju strukturu moći koja upravlja sistemom najmanje 10 godina i da pokušavaju da blokiraju reformu pravosuđa. 

Keljmendijevo razrešenje je takođe proglasio nezakonitim Vrhovni sud, koji je utvrdio da je odluka doneta proizvoljno i bez kvoruma.

Nakon odluke Vrhovnog suda, Keljmendi je podneo ostavku na svoju funkciju.
Gzim Šalja, viši istraživač u Kosovskom pravnom institutu (IKD), kaže da je odluka članova Ardijana Hajdaraja, Jehone Grantoli, Arijane Šajkovci, Milota Krasnićija i Jetiša Maljokua odraz tendencije očuvanja trenutne strukture moći u sistemu.

„Diskusije koje su se vodile u ovom savetu, donošenje odluke čak i u odsustvu kvoruma, a takođe i zamah kada su ove akcije preduzete, što je neposredno pre reforme Tužilačkog saveta, efekti u pogledu sastava ove institucije, onda možemo otvoreno reći da je postojala tendencija grupe članova Kosovskog tužilačkog saveta da sačuva korporativizam i da sačuva većinu čak i u novom sastavu Kosovskog tužilačkog saveta“, naglašava Šalja.

Keljmendi je podneo ostavku, nakon što je dobio pravne bitke za svoj slučaj i bez pružanja detaljnih objašnjenja. Član Veton Šabani izrazio je sumnju da je bio pod pritiskom, piše Koha.

Nakon Keljmendijeve ostavke, Agon Ćaljaj je izabran za vršioca dužnosti glavnog tužioca, sa šest glasova. Kvorum za Ćaljaja je činio član KPK Dardan Vunići, koji je, zajedno sa drugim članovima, napustio sastanke zbog Keljmendijeve smene. 

Ćaljaj je predložio Aleksandra Ljumezina, koji je pomenut u skandalu „Pronto“, za svog zamenika. Ali krajem decembra obavestio je Tužilački savet da ne može da prihvati tu funkciju, zbog svojih „profesionalnih obaveza kao tužilac u Kancelariji glavnog državnog tužioca i u Komisiji za procenu učinka tužilaca“.

Kritike na način Keljmendijeve smene, pored organizacija civilnog društva, iznela je i misija Evropske unije (EU) na Kosovu, kao i britanska ambasada. Odluka je okarakterisana kao pokušaj opstrukcije reforme pravosuđa.

Keljmendijevo razrešenje predložila je zamenica predsednice KPK Jehona Grantoli nakon medijskih izveštaja da je tokom rata sarađivao sa srpskom sudijom Danicom Marinković, koja je masakr u Račku nazvala izmišljotinom.

Ubrzo nakon razrešenja, član KPK Visar Krasnići optužio je glavnog tužioca Specijalnog tužilaštva Bljerima Isufaja, da stoji iza celog ovog plana, koga je predsednica Vjosa Osmani odbila da dekretira.

Poslanica prethodnog saziva, Ganimete Musljiju, koja je iz redova Demokratske partije (DPK), reagovala je na tu optužbu rekavši da je predsednica Osmani zadržala Keljmendija na funkciji, a nije imenovala Isufaja, budući da je on bivši vojnik OVK.

Nakon imenovanja za vršioca dužnosti glavnog tužioca, Ćaljaj je obezbedio kvorum od šest članova na sastanku KPK, na kojem je glasano protiv izveštaja izborne komisije koja je proglasila Elzu Bajrami-Kastrati pobednicom izbora za člana Saveta. Keljmendi je upozorio na ovu situaciju, kada je rekao da neki članovi nameravaju da spreče njen izbor.

Optužbu su odbacili Hajdaraj i drugi članovi KPK koji su glasali za njegovu smenu. Naglasili su da izbor Bajrami-Kastrati nije bio regularan, dok je Pravilnik o izboru članova bio nezakonit.

U 2026. godini, pravosuđe će odlučivati o tužbama protiv odluka Tužilačkog saveta. Vrhovni sud je već doneo jednu po tužbi tužiteljke Merite Kurtiši-Gaka, koja je osporila odbijanje koje je KPK uložio na njenu žalbu u vezi sa procesom izbora članova. U ovom slučaju, Vrhovni sud je utvrdio da izmenama zakona o KPK žalbe nisu dozvoljene. Uredba o izboru tužilačkih članova KPK se takođe razmatra, nakon što je portal „Paparaci“ podneo tužbu, tražeći njeno poništenje. Osnovni sud u Prištini je odobrio zahtev tužiteljke Bajrami-Kastrati, čime je obustavljena odluka o odbijanju njenog izbora.

Portparolka Fondacije Mirlinda Gaši rekla je da će se slučaj tretirati prioritetno.

Mandat predsednika KPK Ardijana Hajdaraja, zamenika predsednika Jehone Grantoli i članova Arijane Šajkovci, Vetona Šabanija i Jova Radovića završava se 1. januara 2026. godine, kada će stupiti na snagu izmene Zakona o KPK. Prema ovom zakonu, broj članova neće biti 13, već sedam.

A početkom godine, ovaj savet će imati pet članova – Arijana Gašija, Dardana Vunićija, Visara Krasnićija, Milota Krasnićija i vršioca dužnosti glavnog tužioca Ćaljaja – koliko je minimum za donošenje odluka.

Od njih, specijalni tužilac Krasnići je glasao za smenu Keljmendija, Ćaljaja su izabrali članovi koji su izabrali Keljmendija, dok je Vunići bila protiv smene Keljmendija, ali je omogućila kvorum za Ćaljaja.

Burbuće Kastrati iz FOL-a ocenila je sva dešavanja koja su pratila KPK u 2025. godini kao crnu mrlju na državi. Ali je izrazila očekivanje veće odgovornosti unutar KPK u 2026. godini.

Korporatizam, koji je takođe primetila Venecijanska komisija, dugo je dominirao rukovodstvom Tužilačkog saveta Kosova. Šalja iz KLI izrazio je nadu da će se to promeniti 2026. godine.

„Nadam se da će članovi Tužilačkog saveta Kosova raditi na povećanju transparentnosti, odgovornosti i integriteta u Tužilačkom savetu Kosova, koji principi su ovom savetu nedostajali više od decenije, kako bi se Tužilački savet Kosova transformisao u instituciju sa javnim poverenjem i koja doprinosi pitanjima od javnog interesa“, kaže Šalja.