Istraživanje PIPS: Preko 60 odsto građana Kosova nije informisano o evropskom planu i dijalogu

Priština
Izvor: Kosovo Online

Na osnovu rezultata istraživanja 64 odsto građana Kosova nije informisano o planu Evropske unije, dok je 61,7 odsto izjavilo da slabo zna o dijalogu Kosovo-Srbija, saopštio je prištinski Institut za političke studije (PIPS), prenosi Koha.

Anketa je sprovedena tokom novembra prošle godine.

Na osnovu rezultata, 64 odsto ispitanika reklo je da nije informisano o planu Evropske unije (EU), dok je 61,7 odsto izjavilo da slabo zna o dijalogu Kosovo-Srbija. Na pitanje da li je budućnost Kosova ugrožena ukoliko se ne postigne konačan dogovor sa Srbijom, 63 odsto ispitanika odgovorilo je „ne”. U međuvremenu, 41,8 odsto ispitanika je istaklo da ne veruje da bi konačni dogovor uticao na poboljšanje njihovog života u poređenju sa 34,7 odsto onih koji su izneli suprotno mišljenje.

Optimisti da će konačan sporazum Kosova i Srbije biti postignut ove ili u naredne tri godine je 48 odsto ispitanika, dok je 24 odsto onih koji su izrazili mišljenje da će se dijalog okončati bez dogovora.

Pored dijaloga, bezbednost je takođe bila deo pitanja ankete Instituta za političke studije. Na osnovu rezultata, 93 odsto albanskih ispitanika je Srbiju kvalifikovalo kao glavnu pretnju regionalnoj bezbednosti, dok je 86 odsto srpskih ispitanika navelo Kosovo kao glavnu pretnju regionalnoj bezbednosti.

Što se tiče dogovora o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, 97,6 odsto ispitanika je izrazilo mišljenje da bi Kosovo bilo u opasnosti ukoliko bi formiranje ovog mehanizma uključivalo izvršnu vlast, dok je 57,4 odsto razmatralo njegovo formiranje. štetna u skladu sa odlukom Ustavnog suda Kosova.

Jon Krasnići, istraživač u prištinskom Istitutu za političke studije, tokom predstavljanja rezultata ankete, saopštio je da je većina ispitanika spoljnu politiku Kosova ocenila kao zadovoljavajuću.

„Skoro polovina ispitanika kaže da je zadovoljna spoljnom politikom i diplomatijom Kosova, dok 30,8 odsto kaže da je samo neznatno zadovoljno. Iako znamo da je na Kosovu tokom ove dve godine bilo mnogo prepreka u diplomatiji i u njegovom međunarodnom položaju, da budemo iskreni izostali su i veoma sjajni rezultati, većina ispitanika ili 60,8 odsto smatra da je pozicija Kosova u međunarodnoj areni se dosta poboljšala u poslednjih pet godina, posebno zahvaljujući poboljšanju upravljanja kosovskim institucijama“, naveo je Krasnići.

Gezim Visoka, odgovoran za analizu podataka, rekao je da su rezultati ankete odraz netransparentnosti svih strana.

„Tokom godina je nedostajala ova dimenzija prevođenja dijaloga, ali i sporazuma u ​​pogledu toga kakve koristi imaju za građane i kao rezultat toga imamo negativnu percepciju bilo dijaloga, tako i dogovora.  Nedostatak informacija javnosti, posebno nejasnoća koje su  pratila ovaj dijalog, dovela je do konfuzije, nagađanja i neznanja u javnosti, što je potom rezultiralo vrlo malom podrškom određenom dogovoru“, rekao je on.

Visoka je ocenio da je proces dijaloga negativno uticao na njegov legitimitet, ali je istakao da ista saga o netransparentnosti prati i evropski predlog.

„Da je EU transparentnija, ali i ceo proces, morali bi da daju jasno objašnjenje, sa pratećim dokumentom koji detaljno objašnjava svaku tačku kako ne bi ostavljao prostor za tumačenje i sukobe“, rekao je on.

Danijel Braun, šef kancelarije Fondacije Konrad Adenauer na Kosovu, rekao je da Kosovo i Srbija treba da se posvete boljoj budućnosti za obe strane.

„Postoji velika nada da možemo da nastavimo da idemo napred za obe zemlje. Naravno, znam da je ponekad, ovde u Prištini, teško čuti o kompromisima znajući ko je započeo rat. Teže je praviti kompromise sa nekim koga ljudi smatraju agresorom, ali verujem da su za stabilan sporazum za budućnost potrebni kompromisi i verujem da Kosovo i političari postupaju mudro i da će kompromis biti u korist zemlje“, izjavio je Braun.

Ispitanici su takođe pitani o drugim pitanjima, kao što su članstvo Kosova u EU, poverenje u međunarodne organizacije, svetske lidere i zemlje koje se doživljavaju kao saveznici. Za 68,5 odsto ispitanika, Sjedinjene Američke Države su se kvalifikovale kao najvredniji saveznik Kosova, a slede Nemačka (sa 15,8 odsto) i Ujedinjeno Kraljevstvo (6,1 odsto).

Među najpouzdanije svetske lidere 63 odsto ispitanika ubrajilo je američkog predsednika Džoa Bajdena, zatim turskog Redžepa Tajipa Erdogana (sa 13 odsto) i nemačkog kancelara Olafa Šolca (sa 11 odsto).