Meštani Štrpca uveliko pripremaju drva za ogrev, cena rekordna
Iako kalendarski leto još uvek traje, meštani Štrpca uveliko pripremaju drva za ogrev za zimu, koja u ovom kraju često ume da bude duga i hladna. Ističu da je i pored toga što žive u planinskom području, cena ogrevnog drveta visoka.
Meštanin Slavko Stanojević je obezbedio drva za ogrev, ali napominje da cena nikada nije bila veća.
„Nikada drva nisu bila skuplja u Sirinićkoj župi. Kako to može, živimo u šumi a kupujemo drva iz Mitrovice“, pita se Stanojević.
I njegov sugrađanin Stanko Boškoćević ističe da je cena ogrevnog drveta visoka, ali i da je teško doći do drva.
„Drva se kupuju, ali je cena dosta visoka, 50 do 60 evra. Narod se teško snalazi, jer se teško dolazi do markiranja. Sporednim putevima se dolazi do drva, prodaje se na crno, ljudi moraju da se greju“, kazao je Boškoćević.
Krunislav Stanišić ogrev obezbeđuje sekući stara stabla iz svog voćnjaka koja su ove godine bila bez roda.
„Malo bukovog drveta, jabuke koje ne rađaju, šljive, topole. Imam voćnjak od jednog hektara koji ne mogu da održavam, pa koristim za ogrev“, kazao je Stanišić.
Miloš Stojković, šef jedinice šumarstva, koja je od prošle godine u nadležnosti Agencije za šume, naveo je u pisanoj izjavi za Kosovo onlajn da su sa izdavanjem doznaka krenuli u februaru i da će taj proces trajati do zatvaranja kalendarske godine 25. decembra.
„Agencija za šume Kosova vrši usluge kako u državnim tako i u privatnim šumama, uključujući gazdovanje i na teritoriji Nacionalnog parka "Šara". Jedinica šumarstva doznake za lokalno stanovništvo u državnim šumama izdaje u selima Sušiće, Donja i Gornja Bitinja, Koštanjevo, Gotovuša i Štrpce. Cena ogrevnog drveta je 22 evra po metru kubnom na panju. Usluge u privatnim šumama naplaćuju se 1.5 evra po kubnom metru, i to za količinu do sedam kubnih metara. Preko toga cena je dva evra po kubnom metru“, istakao je Stojković.
Dodao je da je vlasnik šume u obavezi da preda zahtev za radove u svojoj šumi, gde uz zahtev podnosi kopiju plana, posedovni list i ličnu kartu, nakon čega stručno osoblje izlazi na lice mesta i rešava zahtev.
Nadzornik zaštićenih zona Nacionalnog parka „Šara“ Rafit Kurtiši ističe da već treću sezonu snabdevanje lokalnog stanovništva ogrevnim drvetom predstavlja veliki problem.
„Jedinice šumarstva su ove godine krenule sa doznakom drveta iz privatnih šuma, a za državne šume je trenutno zbog nedefinisanog statusa i Zakona o zaštiti šuma status i dalje nedefinisan, pa mi kao Direktorijat za upravljanje Nacionalnim parkom imamo samo kontrolu, i praćenje dešavanja na terenu. Nemamo nikakve ingerencije oko doznaka i transporta ogrevnog drveta. Obaveza je i već se radi na terenu Jedinice šumarstva iz privatnih šuma, a za državne do daljeg nemamo nikakvo pravo kao što se ranijih godina davala taksa za suvo drvo, vetrolom ili snegolom“, kazao je Kurtiši.
Ističe da je veliki problem sa kojim se susreću na terenu nelegalna seča šuma koja je najizraženija u reonu Kačanika, Suve Reke, i delovima opštine Štrpce.
„Veliki je problem izuzetno učestala nelegalna seča u reonu Kačanika, u opštini Štrpce, kao i u okolini mesta Firaja, Brod i delovima iznad Vrbeštice i Berevca, i reonu Suve Reke. Krađa šume je velika i nekontrolisana, možda je to jedan od problema, svi ispaštaju zbog toga. Naši čuvari na terenu i osoblje direktorijata Nacionalnog parka su stalno u pokretu zbog toga, ali je to skoro pa nemoguće kontrolisati“, ističe Kurtiši.
Dodaje da imaju dobru saradnju sa svim policijskim stanicama na teritoriji koju obuhvata Nacionalni park „Šara“, ali da i pored svih uloženih napora nije moguće u potpunosti sprečiti ilegalnu seču.
„Odazivaju se na svaki naš poziv, imaju dvadesetočasovne patrole, ali su u pitanju organizovane grupe koje prate kretanje policije i naših čuvara na terenu, veoma su organizovani i opremljeni. Dešavaju se oduzimanja vozila, drveta, procesuiranje, predmeti su predati tužilaštvu, postižu se određeni uspesi, ali su nažalost, nedovoljni da se spreči ilegalna seča šume“, kazao je Kurtiši.
Nacionalni park „Šara“ prostire se na površini od skoro 55 hiljada hektara i obuhvata opštine Kačanik, Štrpce, Suvu Reku, Prizren i Dragaš.
0 komentara