Mojanoski: Severna Makedonija jedna od ruta za trgovinu drogom sa Bliskog istoka
Univerzitetski profesor iz Skoplja Cane Mojanoski izjavio je da podaci bezbednosnih službi ukazuju da je Severna Makedonija jedna od ruta za trgovinu narkoticima sa Bliskog istoka, a da je sve veća zloupotreba droga posledica otuđenosti pojedinaca koji izlaz pronalaze u sredstvima koja će ih „udaljiti od svakodnevnih problema“.
„Makedonija je jedan od puteva ili ruta kojima se kreću kanali ilegalne trgovine drogom sa Bliskog istoka do zemalja Zapadne Evrope. Savremeni svet zaista živi u okruženju u kojem dominiraju ili su prisutni oblici zloupotrebe ili ilegalne upotrebe narkotika. Na to ukazuju i različiti rezultati istraživanja“, izjavio je Mojanoski za Kosovo onlajn.
Navodi da ne postoji državna statistika koja bi dala realnu situaciju o broju zavisnika, ali se ona može naslutiti na osnovu krivičnih dela koja su počinjena u Severnoj Makedoniji, a povezana su sa trgovinom ili proizvodnjom opojnih sredstava.
„MUP u okviru svojih godišnjih izveštaja ima niz podataka koji govore o krivičnim delima vezanim za ovu oblast. Prema tim podacima iz 2023, zato što još nema izveštaja za prošlu godinu, zabeležen je porast od 10, 55 odsto više krivičnih dela iz oblasti neovlašćenog prometa opojnih droga“, kaže Mojanoski.
U porastu je i broj krivičnih dela „neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i drugih supstanci“.
I dok je 2018. zabeleženo 633 tih krivičnih dela, u 2023. taj broj je bio 866.
Ove podatke treba uporediti sa trećom grupom krivičnih dela - omogućavanje upotrebe opojnih droga koji variraju od 116 u 2018. do 93 u 2023.
Naglašava da neka istraživanja ukazuju da jedna ili dve trećine ispitanika koristi alkohol i kokain.
Kao prilog ovoj tvrdnji navodi nedavnu izjavu hodže iz jedne od skopskih džamija Muarema Ismailija koji je govoreći o sve učestalijim slučajevima ubistava i kršenja zakona rekao da dobar deo onih koji dolaze na molitve i mole se Bogu, ukoliko im se provere džepovi, verovatno će im se pronaći droga.
„Šta to govori? Da u društvenom sistemu nema pravih subjekata koji praktikuju ili insistiraju na poštovanju moralnih i tradicionalnih vrednosti. Da je naš sistem vrednosti značajno poremećen i da se u društvu, kao i u drugim istorijskim periodima, želja za povećanjem profita javlja kao centralni interes na štetu drugih vrednosti, kao što su moral, vera, uzajamno poštovanje, odnos prema tome šta znači stvarati pretpostavke za zdravu budućnost“, naglašava Mojanoski.
Dodaje da se prema podacima iz istraživanja Severna Makedonija ne razlikuje puno od Hrvatske ili Srbije po upotrebi alkohola ili marihuane i poslednji podaci govore da kanabis u Hrvatskoj koristi 75 odsto ispitanika, u Srbiji 63 posto, a u Severnoj Makedoniji čak 71 procenat.
„Studija koja je 2024. godine obuhvatila više od 30 zemalja pokazuje da je 65 odsto onih koji su priznali da koriste kanabis izjavilo da ga konzumiraju jer se osećaju pod stresom i žele da se opuste. To ukazuje da je pojedinac u društvu otuđen i u značajnoj meri usamljen, pa često traži izlaz u sredstvima koja će ga udaljiti od svakodnevnih problema i načina da ih reši“, ističe Mojanoski.
Precizira da je borba protiv svih oblika zavisnosti podrazumeva i veće učešće države. Međutim, naglašava, za to je potrebna velika odlučnost zato što trgovina narkoticima predstavlja jedan od najboljih oblika velike zarade.
„Ta borba manje-više liči na borbu Davida i Golijata u kojoj kriminalne strukture koje trguju nedozvoljenim supstancama često koriste državne resurse ili nedovoljnu institucionalnu pripremu i kapacitete za rešavanje istih problema. Ovo je problem koji ne možemo definisati samo kao problem Zapadnog Balkana, ali se zbog svojih društvenih ili drugih karakteristika nameće kao svakodnevna tema. Ovu temu podjednako možemo naći i u drugim zemljama. Ta borba, kako na evropskom tako i na balkanskom nivou, zahtevaće zajedničke, koordinisane akcije. Saradnja državnih organa i civilnog sektora može biti značajan doprinos borbi protiv ovog zla savremenog društva“, zaključuje Mojanoski.
0 komentara