Ristić: Notr Dam nije zvonio zbog pobede Srba na Kosovu

Dejan Ristić
Izvor: Tanjug

Istoričar Dejan Ristić kaže da čak i kad dobijemo nepobitne činjenice o nekom događaju, često ne želimo da ih prihvatimo, a prava ilustracija za to je mit o zvonima Notr Dama koja su odjekivala posle pobede Srba na Kosovu polju, koji je još profesor dr Mihailo Dinić svojim radom objavljenim daleke 1937. potpuno razvejao.

"Taj argument potežu mnogi zvaničnici kako bi ukazali na značaj Kosovske bitke u sirim, evropskim okvirima. Istorijska nauka zna da se to nije desilo i to je u svom radu još daleke 1937. godine obrazložio istoričar dr Mihajlo Dinić. Zvona Bogorodičine crkve u Parizu jesu zvonila, ali ne 1389. već 1395. godine i to u čast pobede hrišćanske vojske u bici na Rovinama u kojoj su naše, srpske trupe, učestvovale kao vazalna vojska na poraženoj strani. Tu je, pored ostalih, poginuo i čuveni Kraljević Marko, odnosno kralj Marko Vukašinović", precizira Ristić za Tanjug.

Taj istoričar u knjizi "Mitovi srpske istorije" koja je od danas dostupna u knjižarama širom Srbije analizira neke od mitova poput pitanja ko je zapravo bio Marko Kraljević: junak ili turski vazal, da li je Jelena Anžujska bila stvarno Anžujska, zašto nema petokrake na grobu Josipa Broza Tita...

Pomenuti Marko Kraljević je predstavljen kao div junak u srpskoj narodnoj tradiciji, a Ristić napominje da se veliki broj etnologa i antropologa bavio tom temom do sada.

"U istorijskom kontekstu Marko Kraljević je završio svoj život kao osmanlijski vazal, a u narodnoj tradiciji on je prerastao u arhetip junaka koji se bori za slobodu, i to ne samo protiv osmanske vlasti. U okolnostima osmanske okupacije nama je bio potreban mit o junaku - oslobodiocu koji će očuvati svest naroda o nekad moćnoj državi. Mit o Marku Kraljeviću je bio neka vrsta stalne kuraži našim precima u doba osmanske okupacije kako bi održali svoj duh i nacionalni identitet i pronašli motavicaju da se iznova i iznova bore i suprostavljaju Osmanlijama sve do pobede", pojasnio je Ristić i dodao da je Marko bio stariji sin Vukašina Mrnjavčevića.

"Marko je bio oblasni gospodar u drugoj polovini 14. veka i poginuo je na bici kod Rovinama 1395. godine kao turski vazal. Poslednjih 10 godina života je proveo kao turski vazal i nije se isticao po pružanju otpora Turcima", podsetio je istoričar Ristić.