Stojkov: Planovi uređenja Prištine i Prizrena najbolji koji su napravljeni ikad u Srbiji
"Prostorno i urbanističko planiranje Kosova i Metohije", naziv je izložbe koja je otvorena danas na Fakultetu tehničkih nauka u Severnoj Mitrovici u organizaciji Asocijacije prostornih planera Srbije, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici i Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici profesor dr Dejan Gurešić pozdravio je prisutne i izrazio zahvalnost jer su se na jednom mestu našli najveći stručnjaci u oblasti prostorno-urbanističkog planiranja.
Naglasio je da je jako važno sačuvati podatke koji predstavljaju izuzetnu vrednost.
Profesor dr Borislav Stojkov, rukovodilac izrade Generalnog plana Prištine iz 1996. godine i Generalnog plana Prizrena iz 1998. godine, održao je predavanje o izazovima planiranja gradova na Kosovu u poslednjoj deceniji 20. veka.
“Na Kosovu sam bio angažovan 30 godina, u raznim ulogama. Period od 1995. do 1998. bio je najizazovniji jer sam tada upoznao Prištinu, Prizren, Orahovac i Gnjilane i tada sam video velike probleme. Naravno sa krizom nastaju problemi u gradovima i to su problemi različite prirode, od socijalnih i političkih pa do ekonomskih", kazao je Stojkov.
Dodaje da je u gradovima bio veliki nered, a jedan od najvrednih gradova, Prizren je trpeo najviše zbog loše ekološke situacije.
"Dobio sa zadatak da 1996. godine radim generalni plan Prištine, a 1997-1998. godine generalni plan Prizrena i to je za mene bio pravi urbanistički izazov”, rekao je Stojkov koji se školovao u Srbiji, Americi i Evropi.
Ipak, kako kaže, ono što je video i naučio na Kosovu predstavlja nezamenjivo iskustvo.
“Grad Prizren koji je carski grad, carska prestonica, trebalo je izvući iz stepena propadanja u kakvom je bio 97-98. godine. Plan sam radio sa institucijama koje su u to vreme bile oslabljene usled političkog pritiska. Radio sam sa Srbima, Albancima, Turcima, sa svim građanima naše države. Nikada nije bilo nikakvih neprijatnosti. Naprotiv, kada god bih dolazio to je i za mene i za njih bio veliki događaj, razmena mišljenja i iskustava. Iz toga su proistekla dva plana Priština i Prizren koje ja ocenjujem kao dva najbolja generalna plana u Srbiji do sada uopšte”, kazao je Stojkov.
Naglašava da ga ne čudi što u Prištini sve to žele da demantuju govoreći da Generalni urbanistički plan nije usvojen jer je po njegovim rečima on usvojen 1996. godine. Navodi da je, tokom rada, brinuo o svim kulturama.
"Za mene je svaka kultura ista. Najveća vrednost i najveći izazov gradova na Kosovu bio diverzitet, različitost jer to je bogatsvo. Ali mora da se tretira na pravi način, u suprotnom nastaje problem", zaključio je Stojkov koji je izrazio žaljenje što su mnogi dobri planovi ostali da “vise u vazduhu”, jer su u trenutku kada su trebali da budu sprovedeni počeo rat na Kosovu.
Miroljub Stanković, nekadašnji član Komisije za planove Prištine, kaže da je devedesetih godina Republika Srbija organizovala planersku akciju u okvoru koje su sve opštine na Kosovu trebalo da budu pokrivene od strane uglednih institucija iz centralne Srbije.
Niški Zavod za urbanizam je dobio zadatak da planski pokruju opštine Peć, Dečani, Istok i Klinu.
“Ono što nam je bilo posebno zadovoljstvo je da su upravo u tom period urađena tri Generalna urbanistička plana što predstavlja najznačajniji planski dokument od čega sve ostalo zavisi kao i što je u tom period organizovan konkurs za uređenje centralne zone Peći. Tih devedesetih godina je rađeno sve uz finansijku pomoć Srbije”, rekao je Stanković i dodaje da su nedostajali generalni urbanistički planovi na kojima se zasniva njihov rad.
Izložba “Prostorno i urbanističko planiranje Kosova i Metohije”, gde se mogu pogledati svi urbanistički planovi gradova, postavljena je u holu fakulteta Tehničkih nauka, a predavanje je održano uz prisustvo velikog broja građana Severne Mitrovice, profesora, studenata i predstavnika Privremenog organa Opštine Kosovska Mitrovica.
0 komentara