Gogić: Energetika za Kosovo bezbednosno i geopolitičko pitanje, Priština između američke i evropske vizije

Ognjen Gogić
Izvor: Kosovo Online

Politikolog Ognjen Gogić izjavio je za Kosovo onlajn da se kroz pitanje energetike na Kosovu prelamaju interesi različitih međunarodnih aktera, pre svega Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke. Dok Vašington promoviše povezivanje Zapadnog Balkana gasovodima kojima bi se dopremao američki tečni prirodni gas, Berlin zagovara drugačiji pristup, sa većim osloncem na obnovljive izvore energije. Priština, prema njegovim rečima, pokušava da balansira između tih uticaja, ali i da sačuva prostor za samostalno odlučivanje.

Energetika je za Kosovo pitanje koje prevazilazi okvire snabdevanja električnom energijom i energetskih kapaciteta, jer se kroz nju prelamaju i bezbednosni i geopolitički interesi, ocenjuje politikolog Ognjen Gogić.

On ukazuje da se Kosovo oslanja na proizvodnju električne energije iz lignita, dok nedostatak nadoknađuje uvozom, zbog čega ostaje otvoreno pitanje dugoročne energetske stabilnosti i održivosti postojećeg modela.

„Dakle, energetika je za Kosovo pitanje ne samo energetsko, već i bezbednosno i geopolitičko pitanje. Mnogo toga se zapravo prelama kroz pitanje energetike. Kosovo ima problem, ima otvoreno pitanje energetske stabilnosti i dugoročne održivosti izvora energije“, kaže Gogić.

Kao jedan od važnih međunarodnih projekata koji utiču na energetsku budućnost regiona izdvaja američku inicijativu za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana gasovodima kojima bi se dopremao tečni prirodni gas iz pravaca Jadrana i Grčke.

Prema njegovoj oceni, cilj Vašingtona nije samo rešavanje energetskih potreba pojedinačnih zemalja, već uspostavljanje šireg energetskog sistema u regionu, u kojem bi američki izvori gasa imali značajnu ulogu.

„Amerikanci očekuju da ne samo Kosovo, nego čitav Zapadni Balkan bude povezan na te gasovode koje oni promovišu. Reč je o tečnom prirodnom gasu koji bi trebalo da se doprema sa Jadrana i iz Grčke, pa da zapravo poveže ceo Zapadni Balkan.  To je u vezi i sa tim projektom, odnosno inicijativom da se istisne rusko prisustvo u energetici ovde“, objašnjava Gogić.

On smatra da Kosovo u tom kontekstu postaje deo šireg američkog energetskog interesa.

„Kosovo je zapravo deo tog paketa američkih interesa. Amerikanci ovde projektuju svoje interese, ne razmišljajući samo o tome šta je interes Kosova, njegova energetska stabilnost, već jednostavno žele da imaju ovde svoj energetski poredak koji bi bio pod njihovim pokroviteljstvom“, navodi Gogić.

Međutim, kako ističe, Vlada u Prištini nije u potpunosti podržala američki projekat, između ostalog zbog procene da bi izgradnja potrebne infrastrukture zahtevala velika ulaganja i mogla da stvori novu zavisnost od jednog izvora energije.

„Vlada u Prištini nije bila do kraja zainteresovana za taj američki projekat jer je obrazlagala da je reč o skupom projektu i da bi Kosovo uložilo dosta novca u razvoj te infrastrukture. Postoji rizik da onda bude uslovljeno ili zarobljeno jednim izvorom energije, odnosno da se stvori zavisnost od tog izvora“, kaže on.

Prema njegovim rečima, Priština je zainteresovanija za diversifikaciju energetskih izvora, uz veći oslonac na obnovljive i čiste izvore energije. U tom pristupu Gogić prepoznaje i uticaj Nemačke, koja, kako navodi, ima drugačiju viziju razvoja energetskog sistema Kosova od one koju promovišu Sjedinjene Američke Države.

„Nemačka ima drugu koncepciju, drugu viziju kako bi trebalo da izgleda energetska stabilnost i energetska politika Kosova. To znači oslanjanje na neke druge izvore energije, pre svega obnovljive. Tako da je zapravo to jedan sudar koncepcija koji je kako lokalni i domaći, tako i međunarodni“, ocenjuje Gogić.

U takvim okolnostima, dodaje, Kosovo pokušava da balansira između različitih međunarodnih uticaja i zadrži mogućnost korišćenja podrške i projekata koje nude različiti partneri.

„Tu se prelamaju interesi različitih aktera. Kosovo je u nekom procepu. Pokušava da balansira, ali pokušava da zadrži oba ta izvora pomoći i uticaja. U kojoj meri će biti uspešno u tome, to će vreme pokazati“, navodi politikolog.

Pitanje energetike, prema njegovoj oceni, povezano je i sa širim odnosima Prištine i Vašingtona, odnosno sa nastojanjem kosovskih vlasti da strateško partnerstvo sa SAD ne bude zasnovano isključivo na prihvatanju američkih predloga.

Gogić smatra da Priština ne želi da u potpunosti zavisi od jednog izvora energije, čak ni kada je reč o američkim projektima, ali ni da strateški odnos sa Vašingtonom bude jednostran.

„Ono što svakako Kosovo ne želi jeste da bude u potpunosti uslovljeno i zavisno od jednog izvora, pa bio on i američki. Kosovo želi da se to strateško partnerstvo između Amerike i Kosova ne svodi samo na pitanja energetike i da ne bude jednostrano, u smislu da bude pod diktatom – sve što Amerika kaže, Kosovo ispunjava“, kaže Gogić.

On dodaje da Priština nastoji da zadrži mogućnost da neke predloge prihvati, a druge odbije, što, prema njegovom tumačenju, pokazuje da između dve strane postoji određeni raskorak.

„Žele da to bude više partnerski odnos, dvosmerniji odnos, da Kosovo ima i određenu vrstu slobode da nešto prihvati, a nešto da odbije. I tu se vidi da postoji raskorak“, navodi Gogić.

Kao jedan od razloga zbog kojih, prema njegovoj oceni, strateški dijalog Kosova i Sjedinjenih Američkih Država nije otvoren, Gogić izdvaja i nesaglasnost oko energetske politike, uz pitanje srpske zajednice.

„Jedan od razloga zašto ne postoji strateški dijalog sa Amerikom, zašto nije otvoren, pored pitanja srpske zajednice, jeste i to nesaglašavanje po pitanju energetike, jer Kosovo jednostavno ne deli tu američku viziju za ovaj prostor“, zaključuje Gogić.