Grdžaljiu: Na Kosovu sprečena izgradnja termoelektrane, Srbija se sprema za nuklearnu elektranu

Savet Grdžaliju
Izvor: © Kosovo Online

Borci za ekologiju, civilno društvo ali i političari povezani sa balkanskom elektromafijom sprečili su po svaku cenu bilo kakav mogući projekat proizvodnje električne energije na bazi uglja, kojeg Kosovo ima u izobilju, dok se sa druge strane u Srbiji spremaju da izvode studije za izgradnju nuklearne elektrane, napisao je u autorskom tekstu ekonomski stručnjak i bivši predsednik Privredne komore Kosova Safet Grdžaljiu za Ekonomiju onlajn.

Kako navodi, mnogi od tih, prema njegovom mišljenju, 'ekoloških militanata' prednjače u antikosovskoj politici, ali pričaju o privredi.

"Umesto da Kosovo proizvodi dovoljno za svoje potrebe električne energije, ali i izvozi struju, Kosovo je danas, nažalost, zavisno od uvoza i to po visokim cenama. To šteti privredi i još više državi dok su zemlje regiona, ali i evropske, orijentisane na proizvodnju ovog strateškog energetskog dobra u različitim oblicima", piše Grdžaljiu.

Dodaje da je tehnologija napredovala sa savremenim filterima za zaštitu vazduha.

"Danas imate ugalj u funkciji svuda na Zapadnom Balkanu, ali to nisu uradili na Kosovu!!? Memorandum o razumevanju sa Francuskom elektroenergetskom kompanijom (EDF), koji stvara uslove za strateško partnerstvo u proceni potencijala za razvoj nuklearne energije u Srbiji, planira izgradnju nove nuklearne elektrane. Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije raspisalo je tender za izradu preliminarne tehničke studije za ispitivanje primena nuklearne energije", napisao je ekonomski stručnjak.

Ističe da je u uslovima povećanih energetskih potreba predviđenih u narednim decenijama, uz ubrzanu elektrifikaciju privrede, uz povećanje udela obnovljivih izvora energije u mreži i smanjenja proizvodnje uglja, Srbija posmatra nuklearnu energiju ravnopravnom.

"To je opcija koja može da doprinese održivom snabdevanju električnom energijom sa niskim sadržajem ugljenika, osim hidroelektrana i gasa, koji se smatraju prolaznim gorivima. Šta ako takav predlog dođe u Skupštinu Kosova ili u Vladi Republike Kosovo kako će da reaguju 'ekološke patriote', deo civilnog društva i oni biznismeni i političari koji su plaćeni da nanose štetu privredi zemlje u svakom pogledu, a posebno da povećaju zavisnost od uvoza. Ne treba da se čudimo zašto 2023. imamo uvoz od preko 5,8 milijardi evra i izvoz od samo 820 miliona evra. Korišćenje prirodnih resursa i ljudskog faktora koji zemlja koristi gradi budućnost i razvoj, inače je neuspeh zagarantovan", zaključio je Grdžaljiu.