Paoluči: Ekonomski rast na Kosovu tokom 2023. godine 3,2 odsto

kosovo ekonomija
Izvor: reporteri

Direktor Svetske banke za Kosovo i Severnu Makedoniju Masimilijano Paoluči izjavio je da je ekonomski rast na Kosovu ove godine dostigao nivo od 3,2 odsto, dok je inflacija od jula 2022, kada je dostigla vrhunac sa 14,2 procenta, u kontinuieanom padu, prenosi Reporteri.

"Najnovija projekcija Svetske banke je da će se ekonomska aktivnost povećati za 3,2 odsto u 2023. godini, uz pozitivan izvoz i potrošnju, pre nego što se ubrza na 3,9 odsto naredne godine", naveo je Paoluči.

Dodao je da je inflacija u kontinuiranom padu "sa svog vrhunca od 14,2 odsto u julu 2022. godine", ali i upozorio da će "pritisci" na cene ostati visoki.

Paoluči je naglasio da visoka inflacija predstavlja poseban izazov za siromašne, jer hrana i energija čine veći deo njihovih troškova.

"Očekuje se povećanje udela investicija ekonomskom rastu u periodu 2024/2025, uz podršku povećanih ulaganja u javnu infrastrukturu, uključujući podršku eksternog finansiranja, i veće javne i privatne investicije u snabdevanje energijom i efikasnost", naveo je on.

Paoluči je ocenio da Kosovo mora da bude stabilno protiv "spoljnih šokova" da bi bilo na nivou sa drugim zemljama.

"Ubuduće, Kosovo mora da poveća svoju otpornost na spoljne šokove unapređenjem strukturnih reformi kako bi se otključao veći potencijalni rast i ubrzalo približavanje sa uporedivim kolegama iz EU. Pravovremena i efikasna implementacija nove Energetske strategije je neophodna uz održavanje fiskalne dovoljnosti, uz potrebu da se smanje drugi infrastrukturni nedostaci u vodi, otpadu i povezivanju", istakao je on.

Paoluči smatra da bi poboljšanja u rezultatima na tržištu rada trebalo da se fokusiraju na podršku većeg uključivanja žena na tržište rada, smanjenje prepreka za učešće i povećanje pristupa uslugama brige o deci.

"Dalje, povećanje stope ulaganja u ljudski kapital, kao preduslov za otključavanje većeg potencijalnog rasta, uz održavanje fiskalne dovoljnosti, zahteva efikasne i sveobuhvatne reforme, kao na primer optimizacija mreže škola, uspostavljanje okvira za finansiranje zdravstva koji promoviše univerzalnu zdravstvenu pokrivenost, i unapređenje ciljanosti socijalne pomoći i predvidljivosti i adekvatnosti penzija", zaključio je Paoluči.