Sankcije NIS-u nemaju uticaja na Kosovo

Benzin
Izvor: Sinjali.com

Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) neće uticati na tržište goriva na Kosovu, ocenjuje Udruženje naftne industrije Kosova, ali Privredna komora Kosova ukazuje da mere SAD mogu uticati na cene proizvoda u Srbiji, koji se uvoze na Kosovo, prenosi RSE.

Predsednik Udruženja naftne industrije Kosova Fadilj Berjani ukazao je da Kosovo ne uvozi gorivo iz Srbije i da zbog toga „neće biti kretanja cena nafte i benzina u zemlji“.

Carina Kosova potvrđuje da tokom 2024. godine nije bilo uvoza nafte i benzina iz Srbije.

Iz Privredne komore Kosova, pak, poručuju da sankcije NIS-u mogu uticati na eventualno povećanje cena proizvoda u Srbiji, koji se potom uvoze na Kosovo.

SAD su 10. januara stavile NIS na listu sankcija, zbog akcija ruske kompanije Gasprom njeft.

Svrha sankcija je da spreče Rusiju da koristi energetske prihode za svoj rat u Ukrajini.

Nema zavisnosti od Srbije

Naftaši Kosova su spremni i podržavaju embargo na uvoz goriva iz Srbije, kaže Berjani.

Prema njegovim rečima, oni uopšte ne uvoze naftu iz Srbije i nemaju veze sa NIS-om.

„Svi uvoznici koje Kosovo ima, oko 60, uvoze preko Porto Romana, iz Drača u Albaniji“, kaže Berjani za RSE.

Prema podacima RSE iz Carine Kosova za 2024. godinu, Kosovo je uvezlo preko 808 miliona litara dizela, u vrednosti od preko 501 milion evra, i preko 92 miliona litara benzina, u vrednosti od oko 56 miliona evra.
U međuvremenu, tokom 2023. godine uvezeno je više od 740 miliona litara dizela, u vrednosti više od 507 miliona evra, i više od 86 miliona litara benzina, u vrednosti više od 55 miliona evra.

Te godine je uvoz goriva iz Srbije činio manje od 1 odsto ukupnog uvoza, prema podacima Carine, dok ga prošle godine uopšte nije bilo.

„Minimalni“ eventualni efekti

Berjani kaže da ni u slučaju povećanja cena nafte i benzina u Srbiji, tako nešto neće uticati na Kosovo.

„U svim situacijama ne zavisimo od Srbije ni za šta, što se tiče naftnih derivata. Ne treba paničariti oko cena, jer nema uticaja na srpsko tržište“, kaže Berjani.

On pokazuje da je na Kosovu trenutno cena ulja po litru u proseku od 1,25 do 1,28 evra, dok je u Srbiji 1,70 evra.

Ni Luljzim Rafuna, predsednik Privredne komore Kosova, ne očekuje povećanje cena goriva na Kosovu.
„Srbija je malo tržište da pravi bilo kakav nered. Nije kao Amerika ili Nemačka“, kaže on.

Međutim, Rafuna upozorava da bi eventualno povećanje cena goriva u Srbiji, kao posledica sankcija, moglo indirektno da utiče na Kosovo.

On kaže da u Srbiji ima mnogo stranih kompanija, američkih, nemačkih, italijanskih i turskih, koje svoje proizvode prodaju na Kosovu.

Eventualno povećanje cene proizvodnje proizvoda u Srbiji za ove kompanije, prema njegovim rečima, može da izazove „minimalne indirektne efekte” i na kosovsko tržište.

„Proizvodi koje uvozimo od ovih stranih kompanija, koje proizvode u Srbiji, mogu da dođu kod nas po nešto većoj ceni nego što imamo sada. Ali ovo je samo pretpostavka“, kaže Rafuna.

On dodaje da bi i u tom slučaju efekat bio minimalan, jer ako tržište Kosova ne bude spremno da prihvati iste proizvode iz Srbije po eventualno nešto višim cenama, uvoznici će se orijentisati na skuplje proizvode iz drugih zemalja.

Kosovo većinu svoje robe uvozi iz inostranstva – zemalja regiona, Evropske unije, Turske itd.

U proseku godišnje uvozi robe u vrednosti od pet milijardi evra, od osnovnih do građevinskih proizvoda, dok izvozi ispod milijardu evra, uglavnom metalne i plastične proizvode.