Trepča: Delimična privatizacija moguće rešenje

Metalurški kombinat Trepča na Kosovu nalazi se u teškom periodu i suočava sa finansijskim problemima. List Zeri navodi da ranici Trepče-Jug nisu primili platu u poslednjih pet meseci, dok je prošlog meseca bez primanja ostalo još blizu 500 uposlenih.

Učešće jednog dela privantog kapitala bilo bi održivo rešenje za ovaj nekada najveći rudarski gigant u SFRJ, ocenjuje za Radio slobodna Evropa (RSE) odlazeći ministar za ekonomski razvoj u kosovskoj Vladi, Valjdrin Luka.

Za nestabilne finansije krivo je rukovodstvo koje je loše upravljalo metalurškim pogonom Trepče, ocenjuje predstavnik Sindikata radnika Trepče, Gani Osmani.

Osmani je za (RSE) izjavio da su avgustovske plate primili samo rudari dok su administrativno osoblje, obezbeđenje i ostale službe ostale bez primanja.

Odlazeći ministar za ekonomski razvoja u Vladi Kosova, Valjdrin Luka, kaže da je "Trepča" sada u teškoj finansijskoj situaciji, te da se nastoji iznaći rešenje za ekonomski oporavak preduzeća. On veruje da će zahvaljujući promenama u Trepči ovo preduzeće uskoro moći bar da za radnike obezbedi bolja i redovna primanja.

„Ove godine smo izdvojili oko pet miliona evra subvencija za razne kapitalne investicije, ali obično postoje procedure za one investicije koje smo izdvojili iz kosovskog budžeta. Ovo su tenderske procedure kojima je potrebno vreme da postanu operativne, u cilju povećanja proizvodnje koja bi potom rezultirala povećanim prometom i posledično većim platama radnika.“- kaže Luka. 

RSE podseća a Zeri prenosi, da je Trepča pre tri meseca registrovana kao akcionarsko društvo, sa 80 % akcija u vlasništvu Vlade Kosova i 20 % u vlasništvu radnika Trepče.

Kako bi se postiglo održivo finansijsko rešenje, odlazeći ministar za ekonomski razvoj naglašava da deo Trepče mora da bude privatizovan. Prema njegovim rečima ukoliko  postoji politička volja da se podrži privatizacija, taj se proces može obaviti u roku od godinu dana.

„Održivo rešenje je učešća dela privatnog kapitala. Ideja je da prirodni resursi ostanu u državnom vlasništvu, ali menadžment i operativni deo mora se privatizovati kako bi bio efikasniji, privukao strane investicije u Trepču i povećao proizvodnju i preradu. To, ne samo da će pomoći radnicima, već će doprineti izvozu, stavljajući Kosovo na svetsku mapu minerala i njihove prerade“, rekao je Luka. 

Prema zvaničnim podacima, rudnik je od 1945. do perioda pre 1990. godine proizvodio blizu 600.000 tona rude godišnje.

Danas se izvlači više od 150.000 tona. Tokom osamdesetih godina prošlog veka u metalskoj fabrici u pogonu Trepče radilo je više 20.000 radnika. Poslednjih godina, međutim, preduzeće je prolazilo kroz fazu preživljavanja sa jedva 1.300 uposlenih radnika.