Izbori u Severnoj Makedoniji - politička bura u borbi za vlast

Željko Šajn
Izvor: Kosovo Online

Piše za Kosovo onlajn: Željko Šajn, dopisnik Politike iz Skoplja

Izbor Taljata Džaferija za premijera Severne Makedonije svakako je veliki politički korak za albansku parlamentarnu partiju DUI, koju predvodi Ali Ahmeti, čime je ispunjen dogovor partije SDSM, sa bivšim premijerom Zoranom Zaevim na čelu, i partije DUI da premijer Vlade bude iz albanskih redova, tj. iz ove albanske partije, sto dana uoči parlamentarnih izbora u Severnoj Makedoniji. 

Ovaj politički potez albanske partije DUI, koji je dobio i pravno-zakonodavnu formu u Sobranju, ima dugoročan strateški cilj u parlamentarnoj demokratiji, koja je snažno podržana od Zapada, i to Zapada čiji je frontmen SAD proglasio Kosovo nezavisnom državom. Atmosfera u makedonskoj javnosti, međutim, nimalo nema demokratski ton, posebno kada politička strujanja dolaze iz Prištine, iz kabineta Aljbina Kurtija.

Taljat Džaferi, aktuelni premijer, podsetimo, bio je predsednik parlamenta Severne Makedonije u dva mandata i ministar odbrane. Član je partije DUI, koja je prerasla iz albanske Nacionalne oslobodilačke vojske (ONA), poznate kao „makedonska OVK”, koja se vojno sukobila sa državom Makedonijom, nakon čega je potpisan Ohridski okvirni dogovor, kada su Albanci dobili sva prava za učešće u državnim organima i kreiranje vlasti. Džaferi je završio vojne škole u Jugoslaviji, u Beogradu i Sarajevu. Političko iskustvo je stekao preko Demokratske unije za integracije. Mnogima je ostao zapamćen kao politički funkcioner na državničkim funkcijama koji je u svoje kabinete uneo nacionalni simbol albanske države – albansku zastavu. Zapadni lideri nikada nisu komentarisali ovakav postupak, kao što se nisu obazirali ni na Kurtijev ispad kada je u Tetovu proglašen predsednikom svih Albanaca, uz državnu himnu i zastavu Albanije, te mapu „velike Albanije”, koja jasno pokazuje teritorijalne pretenzije.

Lideri opozicionih albanskih partija u Makedoniji Biljal Kasami, Izet Medžeti, Afrim Gaši i Arben Taravari neposredno posle izbora makedonskog premijera iz redova partije DUI bili su gosti kod Albina Kurtija, gde su se konsultovali o predstojećim izborima u Severnoj Makedoniji i dogovarali se da izbace zajedničkog predsedničkog kandidata. Istog dana je Ali Ahmeti, lider partije DUI, gostovao u Prištini na RTK, naglasivši da je još rano za predsednika Severne Makedonije iz albanskih redova. Ujedno ih je Ahmeti kritikovao što nisu bili deo „istorijskog čina” kada se glasalo za premijera Talata Džaferija u Sobranju.

Otkako je DUI napustio VMRO-DPMNE kao koalicionog partnera i započeo koaliciju sa SDSM, sve albanske partije su odlazile na konsultacije u Tiranu, kod albanskog premijera Rame. No, ove godine je domaćin bio Kurti, i to opozicionim partijama koje su ga proglasile predsednikom svih Albanaca, ali je u sastavu delegacije bio i predsednik Albanske alijanse Taravari, koji je u koaliciji sa sadašnjom vlašću u RSM. Sa Kurtijem je dogovoreno da Taravari bude zajednički predsednički kandidat albanske opozicije. Iako je Taravari to demantovao nakon povratka u Skoplje, počela je podela unutar partija, čak i na fizičkoj osnovi, kao i pretnja mecima na ulaznom pragu Taravarijeve kuće.

Zbog ovakvih pretnji upućenih Taravariju, uz njega je stao okupljeni narod u Strugu i dao mu podršku da se otcepi od koalicije sa SDSM i DUI. Drugo krilo partije Albanska alijansa predvodi Zeljadin Sela, koga su, podsetimo se, 2017. godine krvavog izneli iz Sobranja. Tada je VMRO-DPMNE branio parlament usprotivivši se izboru Džaferija na mesto predsednika Sobranja.

Ukoliko se Alijansa povuče iz vlasti, dovodi se u pitanje većina u parlamentu. Naime, Alijansa ima osam poslanika. Ako svi krenu sa Taravarijem, vlast će u Sobranju imati nešto manje od 61 poslanika, te se dovodi u pitanje funkcionisanje samog zakonodavnog tela.

U Severnoj Makedoniji tek se zahuktava atmosfera pred parlamentarne izbore, a već se može naslutiti oštra borba, ali i bojazan od Kurtijeve upornosti da se sruše oni albanski lideri koji nisu njegovi poslušnici. Iako Kurti nije registrovao partiju u Severnoj Makedoniji, sa albanskom opozicijom je uspostavio imperativno poslušan i egzekutivni parlamentarni pluralizam za parlamentarne izbore, gde će poremetiti političke račune – ako ne demokratskom i korektnom borbom, onda, sasvim izvesno, kampanjom koja unosi nemir i razdor u miran život ljudi – kako na Kosovu i Metohiji tako i u Severnoj Makedoniji.

Otvoreno je pitanje zašto to želi Kurtijev mentor: da li se suprotstavlja pojedinim partnerima sa Zapada – pre svega, SAD, ili pak otvara prostor trećoj zemlji sa Istoka? No, sve više liči na dominantnost nad Balkanom, gde se preko scenarija nemirne parlamentarne atmosfere pokušava osvojiti ovaj region. Demonstracije i nemiri se stvaraju upravo na terenu gde su lideri „Otvorenog Balkana” bez ikakvih grantova i mentora očuvali mir na Balkanu. Pitanje je samo kome smeta mir na Balkanu. I ne samo to već i da li bi ta dominacija nad Balkanom izuzela balkanske zemlje da daju svoj glas prilikom nove globalne podele interesnih sfera u pregovorima interesnih sila SAD i Ruske Federacije.

Elem, za istočne državnike je zabrinjavajuća podrška Albancima od strane Zapada, što je naglasio i ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, nakon održanog 30. ministarskog saveta OEBS-a, u Skoplju, sa koga su, kako ističe Lavrov, „pobegli Blinken, Kamerun i Borelj”.

 „Albanski faktor je mnogo ozbiljan, što potvrđuju i prilike u Severnoj Makedoniji. Do dan-danas predsedavajući makedonskog parlamenta sedi za stolom na kojem je postavljena albanska zastava. Makedonska je isto tu negde, ali i albanska”, rekao je Lavrov za „Politiku”, upozoravajući na to da su Albanci bitan faktor koji podržavaju zapadne sile na Zapadnom Balkanu. Ta zastava se zavijorila i u premijerskom kabinetu, gde sedi Džaferi. No, kako svi nemiri potiču od albanske opozicije, od zajedničkog interesa, kao zajednički imenitelj, ostaće samo albanska zastava, pod kojom je Kurti proglašen za predsednika svih Albanaca. 

Na unutrašnjem planu RSM očekuje se politička bura u borbi za vlast, dok se i na spoljnom planu zemlja bori za mesto pod suncem Evropske unije. Kakve će strateške odluke donositi vlada na čelu sa Džaferijem, pod patronatom njegove partije DUI, koja ga je postavila na ovu poziciju, imaćemo prilike da vidimo u narednom periodu. No, ukoliko Severna Makedonija nastavi da traži svoj put samo na osnovu partijskih interesa, može ceo Zapadni Balkan dovesti pod znak pitanja u okviru podele globalnih interesa.

Rusija nema problem sa ulaskom Zapadnog Balkana u EU. Uprkos tome što nije jasno gde je „Istočni Balkan”, kako je Lavrov rekao za „Politiku”, Rusija će podržati svaku odluku srpskog naroda, tj. srpskog rukovodstva, ali je, takođe, naglasio i da Rusija makedonski narod smatra prijateljskim, za razliku od makedonske vlasti. Svakako, dogovori najpre na unutrašnjem planu država Zapadnog Balkana, a onda i na regionalnom – neophodni su kako bi Zapadni Balkan dobio značajniju ulogu na svetskoj političkoj sceni i našao se za pregovaračkim stolom značajnih sila, pre svega Rusije i SAD, o ravnoteži odnosa i postizanju mira u svetu.