“Zbogom Lenjine” u Gračanici

Projekcija filma "Zbogom Lenjina"
Izvor: Kosovo Online

Projekcijom filma “Zbogom Lenjine” koja je sinoć organizovana u Centru građanske energije u Gračanici, Nemačka ambasada u Prištini, u saradnji sa Forumom za razvoj i multieničku saradnju (FDMC), obeležila je 30 godina od pada Berlinskog zida.

Reditelj i scenarista Volfgang Beker pričom vodi u Istočnu Nemačku 1989. u tipičnu građansku porodicu u kojoj mladić́ protestuje protiv režima. Njegova majka gleda kako ga policija hapsi, doživljava srčani udar i pada u komu. Nekoliko meseci kasnije, dolazi do rušenja zida, Istočna Nemačka više ne postoji i mladićeva majka se budi ne znajući za novu realnost. Pošto ona mora da izbegne svako uzbuđenje, sin pokušava da za nju stvori Istočnu Nemačku u svom stanu. Međutim, svet se u međuvremenu mnogo promenio.

"Pad Berlinskog zida nije uticao samo na život jedne porodice, već na živote svih nas i ovo je datum koji je i danas veoma prisutan", kaže politikolog Stefan Filipović.

Iako je u pitanju drama sa elementima komedije, videli smo da je na jedan umeren način prikazano "ubijanje" i nestajanje jedne države.

„Upravo zbog toga, mi koji živimo na Balkanu film ne doživljavamo kao komediju već kao tešku dramu koja još uvek traje, jer su rane o razbijanju jedne velike države kao što je bila SFRJ među starijim, a i među mlađim generacijama prisutne i posle 30 godina“, ocenio je Filipović.

Filipović kaže da smo suviše mali da bi se suprotstavili procesu koji je usledio posle pada Berlinskog zida.

„Jedno je sasvim sigurno da je to jedan sveobuhvatan proces u kome smo mi savremenici i čiji smo mi vinovnici. Ali, mislim da je u suštini to veliki savremeni postmodernistički mit, simbolika male epohe koja se kreće ka nečem što uspostavlja neke nove simbole. Pad Berlinskog zida je simbol sam po sebi, ali vremenom će on postati simbol samo za Nemce jer će svet, a već smo svedoci toga, krenuti za nekim novim epohama i za nekim novim simbolima“, rekao je Filipović. 

Rajko Jovanović iz Centra za komunikaciju društva (CSD) naglašava da je u periodu pada Istočne Nemačke, koja se u Evropi smatrala poslednjim bastionom komunizma, bio i suviše mali da bi razumeo taj proces. Sada su mu stvari mnogo jasnije.

Film je, kaže bio inspirativan, a pad Berlinskog zida doživljava kao pad komunizma u celom svetu. Pobeda kapitalizma na ruševiama komunizma smatra se simbolom modernog društva i polako nas je, gotovo neprimetno, uvela u koncept neoliberalizma, ocenio je Jovanović.  


„Pad berlinskog zida je pobeda Zapadne Nemačke nad Istočnom gde bukvalno zapadne vrednosti doživljavaju pobedu nad istočnjačkim i u socijalnim vrednostima. Danas kapitalizam ima dosta svojih mana i prednosti i socijalizam kao socijalizam i komunizam u svom nekom naprednom obliku ima nekih prednosti ali ima i svojih mana. Pobednici uvek pišu istoriju tako da nikada nećemo znati šta bi bilo da je socijalizam pobedio, a da danas nemamo, kapitalizam", dodaje on.

Film simboličnog naziva koji sugeriše na rastajanje sa Lenjinom, kao simbolom socijalističko komunističke ideologije, nagrađen je Evropskom filmskom nagradom