Analitičari: Velika petorka dolazi kako bi se dijalog Beograda i Prištine pokrenuo sa mrtve tačke
Emisari predsednika SAD, Francuske, Nemačke i Italije zajedno sa Miroslavom Lajčakom stižu u Srbiju za tačno devet dana što je drugi put ove godine da dolaze u Beograd i sasvim sigurno je da ne stižu praznih ruku, piše "Blic" navodeći da sagovornici tog lista ukazuju da u brižljivo spakovanom koferu nose plan "uzmi ili ostavi", koji se odnosi na pritiske oko primene Ohridskog sporazuma, samim tim i da se dijalog Beograda i Prištine pokrene sa mrtve tačke.
Diplomata Srećko Đukić navodi da posle svega šta se dogodilo na Kosovu, oko Kosova i u Srbiji, potpuno je očekivan dolazak velike petorke u Beograd i naravno u Prištinu.
"Oni neće doći praznih ruku, nego delom da ispitaju stanje, a verujem pre svega da predstave plan za izlazak iz sadašnje kosovske krize i plan za povratak na dijalog, tačnije za nastavak procesa normalizacije odnosa između dve strane tamo gde je on prekinut u proleće ove godine", naveo je Đukić za "Blic".
Đukić kaže i da treba očekivati kompletan prilaz petorke, odnosno plan koji će oni doneti, a nama ostaje da ga uzmemo ili odbacimo.
"Dakle, ne bi trebalo, čini mi se, smatrati da oni dolaze da razgovaraju nego da nas upoznaju šta su smislili i u paket spakovali", kaže Đukić.
Takav stav je bio primenjen i kada su poslednji put bili u Beogradu, navodi Đukić precizirajući da je tada bilo reči o prihvatanju francusko-nemačkog plana.
Đukić navodi i da nije uveren da će se na tom sastanku uopšte pokretati pitanje sankcija Srbije Rusiji, već da će plan uzmi ili ostavi sadržavati jasne sankcije i za Beograd i za Prištinu.
"U to ne treba sumnjati. Poučeni dosadašnjim iskustvom plan će sigurno sadržati jasne i precizne i obaveze i termine", navodi diplomata.
I Igor Novaković, direktor istraživačkog Centra za međunarodne i bezbednosne poslove, za "Blic" kaže da će Kosovo kao tema dominirati.
"Mislim da je tema pre svega odnos Srbije i Kosova, i dalja implementacija Ohridskog sporazuma, te razgovor oko incidenta u Banjskoj. Ne vidim da je tema u ovom momentu sankcije Rusiji, pošto otvaranje te teme pred izbore neće biti produktivno", napominje Novaković.
Dodaje da sada situaciju dodatno usložnjavaju dešavanja u Banjskoj, kada je u sukobu na severu Kosova ubijen albanski policajac i trojica Srba.
Novaković zato ukazuje da je situacija "na Kosovu kritična".
"Sama mogućnost izbijanja makar i lokalnog konflikta otvara mogućnost prelivanja. U kontekstu rata u Ukrajini, i krize na Bliskom istoku, to je svakako scenario koji želi da se izbegne. To su i teme aktuelne sednice Saveta NATO, Ukrajina, Bliski Istok i Kosovo", kaže za "Blic" Novaković.
Nikola Lunić, iz Saveta za strateške politike, smatra da dolazak velike petorke ukazuje da je sve manje tolerancije, a sve više očekivanja kod međunarodne zajednice.
"Pritisak koji se očekuje neće mimoići ni Prištinu, ni Beograd, a incident u Banjskoj bi mogao predstavljati prekretnicu za uvođenje sankcija ili podsticaja. Bez obzira na rezultate istrage događaja u Banjskoj, činjenica je da su obe strane kršile odredbe Ohridskog sporazuma za čiju implementaciju je ministarska spoljnih poslova Nemačke nedavno rekla da nema alternativu. Dok je Beograd lobirao i glasao protiv članstva KiM u Savetu Evrope, Priština je odbila da razgovara o nacrtu statuta Zajednice srpskih opština (ZSO) koji je uradio Upravljački tim", rekao je za Danas Lunić, a preneo Blic.
U Srbiju 21. oktobra dolaze izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, kao i emisari predsednika SAD, Francuske, Nemačke i italijanske premijerke - Jens Pletner, Emanuel Bon, Gabrijel Eskobar i Đorđe Meloni.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić precizirao je juče da će velika petorka stići u Beograd 21. oktobra dodajući da veruje da oni žele da na drugačiji način postave probleme oko rešavanja krize na Kosovu.
Velika petorka je poslednji put bila 20. januara, kada se radilo na sledećoj rundi dijaloga Beograda i Prištine i razgovaralo o francusko - nemačkom planu koji je kasnije i dogovoren u Ohridu.
0 komentara