Bulješkaj: Agenciji oduzet mandat za sprovođenje predistražnih radnji u vezi sa navodima o korupciji

Ilj Bulješkaj
Izvor: Kosovo Online

Direktor Agencije za borbu protiv korupcije Il Bulješkaj izjavio je da su, nakon zakonskih izmena 2022. godine, Agenciji oduzeta ovlašćenja za sprovođenje predistražnih radnji u vezi sa bilo kakvim navodima o korupciji, te naveo da Izveštaj Evropske komisije o napretku identifikuje upravljanje institucija javnom imovinom kao veliki problem i da posla tu ima mnogo, ali da Agencija sada interveniše samo ako slučajevi striktno spadaju u njen mandat, prenosi Koha.

Bulješkaj je objasnio da je pre 2022. godine tužilaštvu prosleđen značajan broj predmeta koji se tiču neodgovarajućeg upravljanja gradonačelnika opštinskom imovinom.

„Međutim, 2022. godine, kada su izmenjeni propisi koji uređuju rad Agencije, iako su njen mandat i delokrug u mnogo čemu prošireni, jedno veoma važno ovlašćenje je oduzeto: mogućnost sprovođenja predistražnih radnji u vezi sa bilo kojom vrstom navoda o korupciji. To je uklonjeno navodno radi ‘pojašnjavanja’ mandata uz obrazloženje da takva istražna ovlašćenja pripadaju isključivo policiji i tužilaštvu“, kazao je Bulješkaj, prenosi Koha.

Bulješkaj je ispričao slučaj u kojem je jedan gradonačelnik rekao kolegi iz Agencije da je „bolje suočiti se sa tužilaštvom zbog tako male sume novca, nego potencijalno izgubiti deo biračkog tela koji ima koristi od korišćenja te imovine“.

„Posla ima mnogo. Izveštaj o napretku identifikuje upravljanje institucija javnom imovinom kao veliki problem, zapravo, kao jedan od ključnih problema. Agencija je u prošlosti pokušavala da se bavi time, sada interveniše samo ako slučajevi striktno spadaju u njen mandat“, rekao je Bulješkaj.

Napomenuo je da su policijske jedinice za suzbijanje privrednog kriminala i korupcije sve više opterećene predmetima koji se tiču administrativnih prekršaja, često na osnovu prijava koje podnose pojedinci, jer ne postoji prethodna procena koja bi napravila razliku između običnog administrativnog prekršaja i onoga što bi potencijalno moglo predstavljati krivično delo. 

„Mnogi slučajevi na kraju budu zatvoreni jer, u stvarnosti, ne predstavljaju stvarna krivična dela. Većina navoda koji proizilaze iz postupaka zapošljavanja ili tenderskih procedura može uključivati administrativne propuste za koje bi odgovorna lica mogla snositi administrativne sankcije ili disciplinske mere, ali se ti slučajevi tretiraju kao krivični predmeti, samo da bi na kraju došlo do oslobađanja. Štaviše, ona čak nisu ni sankcionisana od strane nadležnih institucija, jednostavno se postupalo na pogrešan način. Ponekad se bavimo krivičnim delima koja su izvan našeg mandata, dok se policija i tužilaštvo bave administrativnim prekršajima koji su izvan njihovih nadležnosti“, ukazao je Bulješkaj.