Dašić: U pregovorima Beograda i Prištine EU češće “vatrogasac” nego “arhitekta”

Marko Dašić
Izvor: Kosovo Online

Docent na Fakultetu političkih nauka Marko Dašić ocenjuje da je Evropska unija u odnosu na mandat koji joj je dodeljen u pregovorima Beograda i Prištine ostvarila izvesne rezultate, ali da je problem u percepciji prevelikih očekivanja i željama da ona bude “arhitekta”, mada je više “vatrogasac” u ovom procesu.

“Do konačnog rešenja moraju da dođu strane u sporu, a EU samo upravlja tim ‘rukavcima’ koji bi trebalo da dovedu do same suštine, a to je normalizacija odnosa između Beograda i Prištine”, kaže Dašić za Kosovo onlajn.

On podseća da se očekivalo da će do potpune primene sporazuma doći pre godinu dana, najpre nacrtom sporazuma u Briselu, a zatim njegovom konkretizacijom u Ohridu.

“Ali, vidimo da danas od potpune implementacije sporazuma nema ništa, iako smo možda bili previše lakoverni da poverujemo da će to te primene zaista i doći. Medijacija jeste upravljačka intervencija u diplomatskom procesu, ali ne treba gajiti iluzije da je reč medijatora ključna i presudna u ovom procesu”, naglašava Dašić.

Objašnjava da postoje nekoliko linija argumentovanja u prilog tezi da EU ipak ostvaruje određene rezultate kao posrednik u dijalogu.

“Prva jeste izgradnja prevelikih očekivanja od stana u sporu da će EU za kratak vremenski period uspeti prvo da formuliše i dođe do odluka,a zatim i da privoli strane u sporu da ih implementiraju kako su one dogovorene. To je je iluzorno očekivanje naročito imajući na umu mandat koji je dodeljen EU u ovom procesu posredovanja, a to je samo olakšavanje dijaloga”, ističe Dašić.

Drugi stav se zasniva na hipotetičkom zaključivanju šta bi se dogodilo da nema medijacije EU.

“Često ćete čuti, čak i od nekih evropskih zvaničnika da bi oni zaista voleli da igraju ulogu ‘arhitekte’ koja im je dodeljena. ‘Arhitekte’ u smislu predlaganja nekog okvira sporazuma o kome će se kasnije samo pregovarati u detaljima. Ali, oni češće igraju ulogu vatrogasaca zahvaljujući tome što iskrsavaju krizne situacije”, kaže Dašić.

On ističe da je za pohvalu način na koji je EU do sada upravljala krizama na Kosovu.

“Čini mi se da upravljanje krizama Evropske unije jeste za pohvalu s obzirom na činjenicu da su do sada vrlo uspešno sprečavali svaku dalju eskalaciju nečega što je bilo zrno možda mnogo snažnijeg sukoba između Beograda i Prištine, uglavnom na teritoriji Kosova”, smatra Dašić.

On ocenjuje da je razloge za zastoj u sprovođenju dogovorenog, uključujući i formiranje Zajednice srpskih opština treba tražiti “na terenu unutrašnjih političkih odnosa” na Kosovu.

“Mislim da političke elite na Kosovu nisu spremne da tako nešto učine. Kurti je to jasno dao do znanja u svim predizbornim kampanjama, a zatim u svom političkom delovanju kada je već nosilac funkcije. Nekoliko puta sam tvrdio da se za vreme Kurtijevih mandata neće desiti formiranje ZSO, makar ne u onom obliku kakvim bi srpska zajednica zaista bila zadovoljna”, smatra Dašić.

Na pitanje da li bi EU mogla da utiče kako bi se takav stav vlasti u Prištini promenio, Dašić kaže da ona to i čini.

“Ali, u skladu sa “polugama” uticaja mislim da ostvaruje svoj maksimum. EU je pokušala čak i da sankcioniše Kutija, doduše dosta simbolično, u vidu nekih diplomatskih pritisaka, tako što se neki diplomatski predstavnik zemalja članica EU nisu susretali sa njim, javno su govorili protiv njegovih politika. Pokušavali su da ga urazume, ali to nije bio dovoljan pritisak da Kurti promeni svoju politiku i njegove reakcije na neke dalje pritiske neće biti bitno drugačije. On će ostati dosledan politici koja je potpuno pogubna po srpsku zajednicu na Kosovu”, naglasio je Dašić.