Džomić: Temeljnim ugovorom zaštićen identitet SPC u Crnoj Gori

Velibor Džomić
Izvor: Novosti

Posle zaključivanja Temeljnog ugovora samo golim nasiljem se može atakovati na identitet, prava i status pravoslavnog sveštenstva i monaštva u Crnoj Gori, ocenio je protojerej-stavrofor Velibor Džomić, prenosi RTV.

Džomić je u intervjuu za "Politiku" kazao da Ustav i zakoni Crne Gore Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) garantuju pravo svojine nad pokretnim i nepokretnim stvarima i ističe da je zahvaljujući Temeljnom ugovoru to pravo crkve još konkretnije zaštićeno.

"Od početka je i laicima bilo jasno da su pravoslavni hramovi, manastiri, crkveni konaci, parohijski domovi, crkveno zemljište, kao i drugi sakralni predmeti u Crnoj Gori u državini mitropolije i eparhija Srpske crkve. Nažalost, to nije bilo dovoljno kreatorima Zakona o slobodi veroispovesti da pođu od iracionalne premise da se radi o državnoj imovini", kazao je Džomić, prenosi Tanjug.

Na pitanje koliko je važna obaveza države da izvrši uknjižbu neupisanih nepokretnosti u vlasništvo eparhija SPC u Crnoj Gori i kakve su do sada postojale prepreke da se to obavi, Džomić kaže da Crna Gora još uvek nema u potpunosti završen katastar nepokretnosti, ali da se taj proces privodi kraju.

Ističe da su skoro svi verski objekti i zemljište u Crnoj Gori zakonito uknjiženi kao svojina mitropolije i eparhije SPC, a da navedena obaveza države po Temeljnom ugovoru dodatno garantuje da će državni organi u budućim upravnim postupcima za upis prava na nepokretnostima uvažiti to pravo svojine i da će u listove nepokretnosti uneti te neosporne činjenice.

"Tu je prethodnih godina bilo dosta problema, jer su po nalogu bivšeg režima vršene velike opstrukcije", kazao je Džomić.

Na pitanje šta podrazumeva vršenje javno-pravnih ovlašćenja koje država priznaje crkvi i njenim pravnim licima, Džomić navodi da su crkve i verske zajednice pravna lica svoje vrste, te da one predstavljaju ustavnu kategoriju.
"Crkve i verske zajednice nemaju status poput ribolovnih, lovačkih ili sportskih udruženja. Uočljivo je da pojedini kritičari ove odredbe Temeljnog ugovora ne samo da ne poznaju crkvu, već pokazuju elementarno nepoznavanje države", kazao je Džomić.

Džomić je kazao i da su svakoj modernoj državi kulturna dobra pravno zaštićena međunarodnim konvencijima o zaštiti kulturnih dobara, kao i pravnim aktima države.

Istakao je da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara to regulisano, ali da postoje problemi u primeni tog zakona.

"Ugovorom su država i crkva iskazale volju da će savesno primenjivati zakonsku regulativu iz te oblasti, a sve radi bolje i kvalitetnije zaštite kulturnih dobara. Nad pojedinim kulturnim dobrima jeste uspostavljen poseban pravni režim, ali to podrazumeva i širok spektar obaveza države, a ne samo crkve. Nije tačan navod da su kulturna dobra u Crnoj Gori Temeljnim ugovorom postala svojina Srbije", naveo je Džomić.