Eparhija raško-prizrenska osudila izjave poslanika Redžaja o srpskim pravoslavnim svetinjama

Eparhija raško-prizrenska
Izvor: ERP

Eparhija raško-prizrenska osudila je izjave poslanika Pokreta Samoopredeljenje Arbera Redžaja, koji je tokom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe osporio srpski identitet pravoslavnih svetinja na Kosovu i izneo optužbe na račun Srpske pravoslavne crkve. Eparhija je ocenila da takve izjave imaju obeležja govora mržnje i da mogu da ugroze bezbednost sveštenstva, monaštva i vernika.U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži X navodi se da su sporne izjave izrečene u Prištini, u noći između 19. i 20. novembra, na 13. plenarnoj sednici 11. saziva Skupštine Kosova, tokom prvog čitanja Nacrta zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe.

„Odgovarajući na primedbe srpskih poslanika o mogućim posledicama novih inspekcijskih ovlašćenja, g. Redžaj je izjavio da su pravoslavne crkve služile kao 'kazamati i bunkeri za eliminaciju Albanaca'. Tvrdio je i da je Ahtisarijevim planom albansko pravoslavno nasleđe oduzeto Albancima i proglašeno srpskim. Posebno zabrinjava što su takve reči izgovorene upravo u raspravi o zakonu čija bi svrha trebalo da bude zaštita tih istih svetinja“, navodi se u saopštenju.

Eparhija podseća da je već 21. novembra upozorila da bi predložena inspekcijska ovlašćenja, u sadašnjem obliku, mogla da posluže za zaobilaženje i obesmišljavanje garancija koje Crkva ima na osnovu Zakona o specijalnim zaštićenim zonama i drugih važećih propisa.

U saopštenju se ukazuje i na izostanak reakcije tokom skupštinskog zasedanja.

„Prema saznanjima Eparhije, predsedavajuća Skupštine nije prekinula uvredljivo izlaganje niti je poslaniku izrečena opomena. Ni prisutna ministarka kulture nije se ogradila od tih reči. Član 63. Poslovnika Skupštine Kosova obavezuje onoga ko predsedava da reaguje na upotrebu neparlamentarnog jezika, a član 65. predviđa izricanje opomene.“

Eparhija ocenjuje da se, kada se sa skupštinske govornice bez predočenih dokaza iznose teške optužbe, a izostane reakcija onih koji su zaduženi za održavanje reda na sednici, stvara utisak da je takvo obraćanje dozvoljeno.

„Eparhija smatra da ovakve izjave imaju obeležja govora mržnje. One podstiču neprijateljstvo i daju monasima, monahinjama, sveštenstvu i vernicima razloga da brinu za svoju bezbednost“, ističe se u saopštenju.

U nastavku se ukazuje na to da se tvrdnje o navodnom prisvajanju albanskog pravoslavnog nasleđa kroz Ahtisarijev plan mogu čuti i u pojedinim kosovskim medijima, ali da posebnu težinu dobijaju kada ih iznosi poslanik koji učestvuje u odlučivanju o zakonu o zaštiti kulturnog nasleđa.

„O poreklu ovih svetinja svedoče istorijski izvori koji su jasno utvrđeni i prihvaćeni u međunarodnoj akademskoj javnosti, a o njima se vekovima stara Srpska pravoslavna crkva. Poštovanje njene imovine i verskog i istorijskog identiteta njenih svetinja ujedno je i obaveza koja proizlazi iz ustavnih i zakonskih garancija, kao i iz međunarodnih dokumenata o zaštiti srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji“, navodi Eparhija.

U saopštenju se podseća i na martovski pogrom 2004. godine, uz upozorenje na opasnosti od širenja zapaljivih optužbi.

„Iskustvo martovskog pogroma 2004. godine opominje nas koliko opasna može biti atmosfera u kojoj se zapaljive optužbe nesmetano šire. Tada su srpski pravoslavni hramovi i manastiri paljeni, rušeni i skrnavljeni, a mnoge porodice bile su primorane da napuste svoje domove. S pravom bismo mogli da se zapitamo zašto bi ekstremisti na Kosovu palili i uništavali pravoslavne crkve ako su, kako oni tvrde, albanske“, navodi se u saopštenju.

Eparhija je pozvala kosovske institucije da osude ovakve istupe i primenom skupštinskih pravila spreče da vređanje na verskoj i nacionalnoj osnovi postane prihvatljiv način obraćanja u Skupštini.

„Od međunarodnih predstavnika očekujemo da o tome razgovaraju sa njenim rukovodstvom i da u daljem razmatranju Nacrta zakona insistiraju na poštovanju već zajemčenih prava Crkve. Njihova podrška važna je i za zaštitu verske i kulturne baštine svih zajednica na Kosovu i Metohiji“, poručuje Eparhija.

Na kraju saopštenja ističe se da Eparhija ostaje posvećena dijalogu i spremna na saradnju sa svim ljudima dobre volje.

„Uvereni smo da svetinje svake zajednice zaslužuju zaštitu i poštovanje. Za srpske pravoslavne svetinje, čija je ugroženost tokom proteklih 27 godina podrobno dokumentovana, to podrazumeva i poštovanje Crkve koja ih čuva i ljudi koji u njima žive i mole se“, zaključuje se u saopštenju.

U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži X navodi se da su sporne izjave izrečene u Prištini, u noći između 19. i 20. novembra, na 13. plenarnoj sednici 11. saziva Skupštine Kosova, tokom prvog čitanja Nacrta zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe.

„Odgovarajući na primedbe srpskih poslanika o mogućim posledicama novih inspekcijskih ovlašćenja, g. Redžaj je izjavio da su pravoslavne crkve služile kao 'kazamati i bunkeri za eliminaciju Albanaca'. Tvrdio je i da je Ahtisarijevim planom albansko pravoslavno nasleđe oduzeto Albancima i proglašeno srpskim. Posebno zabrinjava što su takve reči izgovorene upravo u raspravi o zakonu čija bi svrha trebalo da bude zaštita tih istih svetinja“, navodi se u saopštenju.

Eparhija podseća da je već 21. novembra upozorila da bi predložena inspekcijska ovlašćenja, u sadašnjem obliku, mogla da posluže za zaobilaženje i obesmišljavanje garancija koje Crkva ima na osnovu Zakona o specijalnim zaštićenim zonama i drugih važećih propisa.

U saopštenju se ukazuje i na izostanak reakcije tokom skupštinskog zasedanja.

„Prema saznanjima Eparhije, predsedavajuća Skupštine nije prekinula uvredljivo izlaganje niti je poslaniku izrečena opomena. Ni prisutna ministarka kulture nije se ogradila od tih reči. Član 63. Poslovnika Skupštine Kosova obavezuje onoga ko predsedava da reaguje na upotrebu neparlamentarnog jezika, a član 65. predviđa izricanje opomene.“

Eparhija ocenjuje da se, kada se sa skupštinske govornice bez predočenih dokaza iznose teške optužbe, a izostane reakcija onih koji su zaduženi za održavanje reda na sednici, stvara utisak da je takvo obraćanje dozvoljeno.

„Eparhija smatra da ovakve izjave imaju obeležja govora mržnje. One podstiču neprijateljstvo i daju monasima, monahinjama, sveštenstvu i vernicima razloga da brinu za svoju bezbednost“, ističe se u saopštenju.

U nastavku se ukazuje na to da se tvrdnje o navodnom prisvajanju albanskog pravoslavnog nasleđa kroz Ahtisarijev plan mogu čuti i u pojedinim kosovskim medijima, ali da posebnu težinu dobijaju kada ih iznosi poslanik koji učestvuje u odlučivanju o zakonu o zaštiti kulturnog nasleđa.

„O poreklu ovih svetinja svedoče istorijski izvori koji su jasno utvrđeni i prihvaćeni u međunarodnoj akademskoj javnosti, a o njima se vekovima stara Srpska pravoslavna crkva. Poštovanje njene imovine i verskog i istorijskog identiteta njenih svetinja ujedno je i obaveza koja proizlazi iz ustavnih i zakonskih garancija, kao i iz međunarodnih dokumenata o zaštiti srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji“, navodi Eparhija.

U saopštenju se podseća i na martovski pogrom 2004. godine, uz upozorenje na opasnosti od širenja zapaljivih optužbi.

„Iskustvo martovskog pogroma 2004. godine opominje nas koliko opasna može biti atmosfera u kojoj se zapaljive optužbe nesmetano šire. Tada su srpski pravoslavni hramovi i manastiri paljeni, rušeni i skrnavljeni, a mnoge porodice bile su primorane da napuste svoje domove. S pravom bismo mogli da se zapitamo zašto bi ekstremisti na Kosovu palili i uništavali pravoslavne crkve ako su, kako oni tvrde, albanske“, navodi se u saopštenju.

Eparhija je pozvala kosovske institucije da osude ovakve istupe i primenom skupštinskih pravila spreče da vređanje na verskoj i nacionalnoj osnovi postane prihvatljiv način obraćanja u Skupštini.

„Od međunarodnih predstavnika očekujemo da o tome razgovaraju sa njenim rukovodstvom i da u daljem razmatranju Nacrta zakona insistiraju na poštovanju već zajemčenih prava Crkve. Njihova podrška važna je i za zaštitu verske i kulturne baštine svih zajednica na Kosovu i Metohiji“, poručuje Eparhija.

Na kraju saopštenja ističe se da Eparhija ostaje posvećena dijalogu i spremna na saradnju sa svim ljudima dobre volje.

„Uvereni smo da svetinje svake zajednice zaslužuju zaštitu i poštovanje. Za srpske pravoslavne svetinje, čija je ugroženost tokom proteklih 27 godina podrobno dokumentovana, to podrazumeva i poštovanje Crkve koja ih čuva i ljudi koji u njima žive i mole se“, zaključuje se u saopštenju.

Redžaj je, kako prenosi Koha, rekao da prvobitno nije nameravao da se uključi u raspravu, ali da je reagovao nakon što je čuo izlaganje šefa poslaničke grupe Srpske liste Igora Simića i njegovih kolega, za koje je ocenio da se predstavljaju kao žrtve.

On je zatim kritikovao sistem uspostavljen Ahtisarijevim paketom, tvrdeći da je njime celokupno albansko pravoslavno nasleđe predstavljeno kao srpsko.

Prema njegovim rečima, pravoslavne crkve služile su kao „kazamati i bunkeri za eliminaciju Albanaca“.