Godišnjica pogroma nad Srbima na Kosovu, u Gračanici parastos stradalima

Martovski pogrom - parastos u Severnoj Mitrovici
Izvor: Kosovo Online

Navršava se tačno 16 godina od pogroma nad Srbima na Kosovu 17. marta 2004. u kom je stradalo 19 osoba, uništeno oko 900 kuća, proterano 4.000 Srba, uništeno i oskrnavljeno 39 crkava i manastira.

Eparhija raško-prizrenska, Dom kulture „Gračanica“ i Udruženje porodica kosmetskih stradalnika organizuju danas u Gračanici tim povodom parastos u manastiru Gračanica.

Povodom godišnjice pogroma Srba na Kosovu biće organizovano polaganje belih ruža ispred umetničke instalacije “MISSING” i otvorena izložba radova sa Likovne kolonije „Jesen u Prizrenu 2019“.

Događaju će prisustvovati predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici lokalne samouprave u Gračanici i Eparhije raško-prizrenske a zbog vanrednog stanja program obeležavanja i otvaranje izložbe obaviće se bez prisustva publike i dolaska gostiju iz drugih krajeva.

Tokom tri dana masovnog i organizovanog nasilja više desetina hiljada Albanaca nad Srbima, prema zvaničnim podacima OEBS-a, ubijeno 19 lica, od kojih osam Srba, a više od 900 lica je povređeno.

Sukobi su izbili 17. marta 2004. godine, nakon što je UNMIK policija pronašla tela dvojice albanskih dečaka u reci Ibar u selu Čabra kod Zubinog Potoka, na severu Kosova, a Albanci za njihovu smrt optužili Srbe i krenuli u odmazdu.

Prve žrtve bili su Borivoje Spasojević (53) i Jana Tučev (36) iz Severne Mitrovice.

U neredima koji su usledili u naredna dva dana uništeno je ili oštećeno oko 900 kuća, kao i 39 pravoslavnih crkava i manastira, među kojima 18 spomenika kulture.

Zapaljeni su manastir Devič kod Srbice i konaci manastira Svetih Arhangela kod Prizrena.

U Prizrenu su izgorele i Crkva Bogorodice Ljeviške iz 14. veka, koja je kasnije stavljena na listu spomenika pod zaštitom UNESKO-a, Crkva Svetog Đorđa iz 16. veka itd.

Nasilje na Kosovu osudili su Savet bezbednosti UN i tadašnji generalni sekretar Kofi Anan, kao i sve značajnije međunarodne institucije i organizacije, vlade mnogih država, uključujući SAD i Rusiju.

U istražnom pritvoru bilo je više od 250 osumnjičenih za učešće u antisrpskom nasilju, a tek manjem broju njih izrečene su simbolične kazne.