Haziri: Blinken nije posetio Kosovo zbog Kurtija

Potpredsednik Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ljutfi Haziri izjavio je da bi američki državni sekretar Entoni Blinken posetio Kosovo umesto Albanije, da se premijer Aljbin Kurti "ponašao kao građanin i održao reč", prenosi Dukađini.
Haziri je rekao da je zabrana upotrebe dinara dovela do toga da Blinken poseti Albaniju, a ne Kosovo.
"Bila je dobra poseta, ali Priština je zaobiđena. U partnerstvu, čak i kada se kaže – ’ne’, ne opravdava se, ali se prihvata. Svedok sam, bilo je situacija u kojima smo rekli da je nešto naš stav, ali sada nedostaje pragmatizam", naveo je Haziri.
Uveren je da Blinken nije došao na Kosovo zbog Kurtija, ali i zbog predsednice Vjose Osmani.
"Zbog onoga što govori premijer, a delom i predsednica, stvorila bi se mogućnost da a američki državni sekretar da novu dinamiku dijalogu. On ne dolazi ako dođe do zastoja ili nazadovanja. A, ovde govorimo o velikom zastoju", smatra Haziri.
On je ukazao i da je Kurti promenio svoje metode, ali ne i političke ciljeve.
Izneo je kritike na račun kosovskog premijera zbog toga kako se odnosi sa međunarodnim partnerima, koja je, kaže, prvobitno mislila da se Kurti promenio, ali da se pokazalo da nije tako.
Ocenio je i da je pitanje srpskog dinara već "izjednačeno" sa napadom na Banjskoj.
"Izgubili smo raspravu. Mi to nismo kapitalizovali, uradili smo ovo i izjednačili jedan dinar u opticaju sa nečim što je jako veliko, za šta Srbiji treba pripisati i krivicu zbog skrivanja terorista, a ne samo zbog finansiranja ", rekao je Haziri.
"Srbija zna da je najbolji način da se vrati na Kosovo kada Priština prekine odnose sa SAD i zapadnim svetom", rekao je on.
Haziri je ukazao da se u Srbiji gradi politika da se na Kosovo ne vraćaju ratom, već mirnim putem.
„Politika je izgradila poziciju, Akademija nauka i pravoslavna crkva u Srbiji su dali blagoslov da se Kosovo vrati mirnim putem i da više nema rata. Ovaj stav se u Srbiji nije promenio. Srbija je napravila bezbednosnu pretnju posle rata u Ukrajini i pretnja je za unutrašnju političku javnost, 47 vojnih centara, ruski centar u Nišu, ćelije koje ima unutar Kosova i Crne Gore i Severne Makedonije i u regionu u okviru Srbije. To je više za unutrašnje potrebe“, rekao je on.
0 komentara