Hoti: Vlada Kosova nije preduzela mere protiv poskupljenja, preduzeća dobijaju trostruko veće račune za struju

Avdulah Hoti
Izvor: Kosovo Online

Poslanik Demokratskog saveza Kosova Avdulah Hoti kritikovao je Vladu Kosova zbog nedostatka ekonomskih mera za ublažavanje posledica globalne krize cena, ocenjujući da nisu sprovedene odgovarajuće politike kako bi se pomoglo privredi i građanima. On upozorava da je novac potrošen na uvoz struje mogao biti iskorišćen za izgradnju dva energetska postrojenja.

Prema njegovim rečima, privreda Kosova suočava se sa nedovoljnom stopom ekonomskog rasta, dok su preduzeća dodatno opterećena trostruko većim računima zbog visokih troškova električne energije.

Hoti je, za Kosovo pres, ocenio da predlog budžeta za 2027. godinu nije usmeren na ekonomski razvoj.

On smatra da jednokratna pomoć građanima i porodicama ne rešava ekonomske probleme, jer je uloga vlade da ublaži uticaj međunarodnih kriza na domaću ekonomiju.

„Mi delimo sudbinu globalnih dešavanja svuda u svetu. Međutim, problem je u tome što od 2022. godine, pa nadalje nisu preduzete mere za ublažavanje tereta koji međunarodna dešavanja predstavljaju za domaću privredu, preduzeća i građane, prvenstveno zbog rasta cena energenata, a potom i svih drugih proizvoda, kao i naftnih derivata. Većina evropskih zemalja odmah je preduzela mere, poput privremenog odlaganja plaćanja različitih poreza, smanjenja PDV-a na robu široke potrošnje, kao i smanjenja PDV-a i drugih poreskih opterećenja na gas, električnu energiju i naftne derivate“, rekao je Hoti.

Govoreći o energetskom sektoru, Hoti je kritikovao otkazivanje projekata „Novo Kosovo“ i gasovoda, ocenjujući da bi Kosovo danas imala dodatne proizvodne kapacitete i bolje izglede za energetsku bezbednost.

On je istakao da ni krajem 2026. godine ne postoji jasna vizija za dugoročno rešavanje problema snabdevanja električnom energijom.

Hoti naglašava da su troškovi uvoza električne energije, prema njegovim rečima, bili toliko veliki da su se tim novcem mogla izgraditi dva termoenergetska postrojenja.

„Dva velika energetska projekta, 'Novo Kosovo' i projekat gasovoda, otkazala je ova vlada. Danas sam uveren da bi 'Novo Kosovo' možda već bilo u funkciji, verujem da bi bilo završeno. Uprkos svim mogućim kašnjenjima, bilo bi izgrađeno i danas bismo imali 500 megavata električne energije po ceni od 80 evra po megavat-satu. Time bismo za 20 godina rešili problem ne samo domaćeg snabdevanja, zajedno sa postojećim termoelektranama, već bismo postali i izvoznici električne energije, možda bismo izvozili 20 do 30 odsto“, rekao je Hoti.

Kritike je uputio i na račun predloga budžeta za 2027. godinu, koji je okarakterisao kao računovodstveni plan bez jasnih smernica za ekonomski razvoj, dok ga posebno brine nizak nivo realizacije kapitalnih investicija u periodu od 2021. do 2026. godine.

„Budžetski deficit je u našem slučaju, zbog niskog javnog duga, planiran. Dakle, svake godine se u budžetu planira deficit od oko dva odsto. Međutim, na kraju godine taj deficit gotovo da se svodi na nulu, jer se budžet ne realizuje. Realizacija kapitalnih investicija iz godine u godinu izuzetno je niska. Ako pogledamo ukupan budžet kojim je Vlada Pokreta Samoopredeljenje upravljala u periodu od 2021. do 2026. godine, dolazimo do iznosa od nešto više od 17 milijardi evra“, istakao je Hoti.

Hoti je govorio i o stopi ekonomskog rasta, ocenjujući da prosečan rast od oko četiri odsto u proteklih nekoliko godina nije dovoljan za otvaranje novih radnih mesta i smanjenje razvojnog zaostatka za zemljama regiona.

„Brojke su takve kakve jesu.To nije dovoljno da apsorbuje veliki broj ljudi koji čekaju na posao, kao i onih koji se svake godine pridružuju radnoj snazi“, zaključio je Hoti.