EU traži od Kosova očuvanje makrofiskalne stabilnosti i ograničenje potrošnje

kancelarija eu na kosovu
Izvor: eeas.europa.eu

Predstavnici Evropske komisije ocenili su na sastanku Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom da je potrebno da vlasti u Prištini usvoje Srednjoročni okvir rashoda, posle okončanja perioda institucionalne nestabilnosti, kako bi se obezbedila jasna fiskalna strategija i ojačala njena povezanost sa godišnjim budžetskim procesom, saopštila je danas Kancelarija EU u Prištini.

U saopštenju se navodi da je godišnji sastanak, održan 19. novembra, bio prilika da se razmotre ekonomska i finansijska kretanja na Kosovu, budžetska i fiskalna politika, ali i strateški okvir za upravljanje javnim finansijama, statistici i internoj finansijskoj kontroli u javnom sektoru.

Sastanak je takođe poslužio za sagledavanje napretka Kosova u ovim oblastima u okviru procesa evropskih integracija, uz poseban osvrt na sprovođenje preporuka iz Paketa proširenja Evropske komisije za 2026. godinu.

Razgovori o ekonomskoj i fiskalnoj politici obuhvatili su rast i strukturu bruto domaćeg proizvoda, strane direktne investicije, inflaciju, kretanja na tržištu rada i spoljni finansijski bilans. Učesnici su razmotrili i izglede fiskalne politike Kosova, uključujući procenu fiskalnih rizika i izazova, kao i pripremu budžeta za 2027. godinu, navedeno je u saopštenju.

EU je naglasila potrebu za očuvanjem makrofiskalne stabilnosti kroz poštovanje ograničenja potrošnje i deficita propisanih fiskalnim pravilima, uz davanje prioriteta rashodima koji podstiču strukturne promene i ekonomski rast.

Učesnici su razgovarali i o strukturnim reformama usmerenim na jačanje sposobnosti Kosova da se nosi sa konkurentskim pritiscima i tržišnim silama.

Razgovori su vodili i o temama poslovnog okruženja, energetskog sistema Kosova i privatizacije, kao i reformama usmerenim na podsticanje razvoja privatnog sektora, digitalizaciju postupka registracije novih preduzeća i privlačenje produktivnih stranih direktnih investicija.

EU je konstatovala napredak u oblasti finansijskog nadzora i istakla potrebu za unapređenjem upravljanja javnim preduzećima.

Na sastanku su razmotrena i najnovija dešavanja u vezi sa slobodnim kretanjem kapitala, pa su predstavnici EU pozdravili podnošenje zahteva Kosova za uključivanje u geografsko područje Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), nakon daljeg usklađivanja njegovog okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma.

U oblasti statistike, učesnici su ponovo potvrdili da su pouzdani i kvalitetni podaci neophodni za kreiranje delotvornih, inkluzivnih ekonomskih politika zasnovanih na dokazima. Istakli su značaj unapređenja pristupa administrativnim izvorima podataka i obezbeđivanja njihove sistematske upotrebe.

U razgovorima je naglašena i potreba za jačanjem institucionalnih kapaciteta Agencije za statistiku Kosova, posebno kroz obezbeđivanje odgovarajućih ljudskih i finansijskih resursa za Popis poljoprivrede, koji je odložen za 2027. godinu.

Kada je reč o finansijskoj kontroli, EU je naglasila značaj ubrzavanja napora kako bi se obezbedila sveobuhvatna interna finansijska kontrola u javnom sektoru.

Tokom razgovora istaknuta je i hitna potreba za unapređenjem sprovođenja preporuka eksterne revizije, jačanjem kapaciteta interne revizije i poboljšanjem ukupne transparentnosti izveštavanja, navedeno je u saopštenju u kojem se podseća da je EU najveći pružalac finansijske pomoći Kosovu i da nastavlja saradnju u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i reformi koje su neophodne za približavanje Uniji.