Krstić: Neophodno čvrsto povezati čitav region

Milan Krstić

Asistent na Fakultetu političkih nauka i urednik portala "americki-izbori.rs" Milan Krstić ocenjuje da je ekonomija načelo na osnovu koga predsednik SAD Donald Tramp, a i njegovi najbliži savetnici u domenu spoljne politike grade svoj pristup i u rešavanju pitanja odnosa Beograda i Prištine, prenosi Tanjug.

Na pitanje koliko ekonomija može da bude osnov za rešavanje političkih pitanja, Krstić kaže da je američka logika zapravo logika takozvanog liberalnog pristupa, odnosno "liberalnog mira" u međunarodnim odnosima, iako je Donald Tramp konzervativac.

On objašnjava da taj pristup znači da se narodi što više ekonomski povežu, pa će im, kaže, samim tim biti "skuplje" da ratuju i više će verovati u mogućnost da zajedno žive.

"Verujem da je to načelo na osnovu koga i Donald Tramp, a i njegovi najbliži savetnici u domenu spoljne politike grade svoj pristup i u rešavanju pitanja odnosa Beograda i Prištine", rekao je Krstić.

Krstić smatra, da je neophodno čvrsto i ekonomski povezati čitav region, i srpski i albanski narod, i da će onda posledično u jednom trenutku političko rešenje biti mnogo lakše, te da će oba naroda spoznati korist od političkog konačnog rešenja.

Na pitanje da li SAD želi da se vrati na područje Balkana, Krstić kaže da Amerika nikada nije u potpunosti otišla sa Balkana, imajući u vidu da je strateški prisutna i kroz vojsku na Kosovu i kroz činjenicu da je najveći broj država u regionu u NATO-u.

SAD su, prema Krstićevim rečima, prisutne i kroz dijalog Beograda i Prištine, iako formalno nisu medijator.

"Međutim, ovo jeste indikator da SAD nakon perioda od 2010/11.godine, kada su prepustile vodeću palicu Nemačkoj i EU u rešavanju svih otvorenih pitanja na Balkanu, opet planira da se vrati na velika vrata i da bude ključni akter, koji će biti i politički, a ne samo strateški prisutan u regionu", zaključio je Krstić.

Govoreći o otvaranju Kancelarije američke razvoje agencije (DFC) u Beogradu ocenio da bi to mogao da bude važan korak u pravcu poboljšanja odnosa SAD i Srbije i od koga bi građani Srbije mogli da imaju konkretnu korist.

Krstić podseća da bi DFC trebalo da pomogne u dovođenju privatnih investicija iz SAD, u kreditiranju različitih projekata iz domena preduzetništva i infrastrukture i ocenio da bi u narednim godinama, nakon otvaranja kancelarije, mogli da se vide vrlo konkretni i opipljivi rezultati.

On smatra da će razvoj odnosa dve zemlje ipak u velikoj meri zavisiti od toga ko će pobediti na predsedničkim izborima 3. novembra u SAD.

"Ukoliko pobedi Donald Tramp, imajući u vidu njegovo obećanje o poseti Beogradu, koje je juče ponovio Ričard Grenel, verujem da će to biti korak unapred, imajući u vidu da je poslednji put američki predsednik na tlu naše države bio 1980. godine, ako ne računamo posetu Džordža Buša Kosovu 2000. godine", rekao je Krstić.

Krstić ne smatra da je Srbija napravila radikalni zaokret u spoljnoj politici, ali jeste indikacija da će se, kaže, u budućnosti Beograd verovatno više oslanjati na Vašington, a samim tim i na Brisel, odnosno na zapadnu komponentu od četiri stuba spoljne politike.

Smatra da ne treba isključiti negativne reakcije iz Moskve ili Pekinga u slučaju takvog razvoja događaja.

Takve reakcije su, podseća, već bile nakon potpisivanja sporazuma u Vašingtonu, ali nisu bile previše radikalne.

"Rusija i Kina će zasigurno pokušati da nađu svoj interes i da traže od Srbije neke ustupke u onim oblastima koje bi njima bile od interesa, kako bi na taj način naterali Beograd da nastavi sa politikom balansiranja i da se ne oslanja isključivo na jedan ili dva od četiri stuba", ocenio je Krstić.