Krstić: Sporazum po uzoru na Izrael i UAE ne bi nudio konačno rešenje

Milan Krstić

Asistent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić kaže da se pretpostavke koje se čuju ovih dana kako bi Srbiji u Beloj kući 4. septembra mogao biti ponuđen sporazum o KiM, sličan onome koji su postigli Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati, baziraju veravatno na činjenici da po tom uzoru, ne bi bilo ponuđeno konačno rešenje za kosovski problem, niti bi eventualni sporazum Beograda i Prištine zahtevao međusobno priznanje, prenosi Tanjug.

"Postignuti sporazum između Beograda i Prištine, ako dođe do toga, biće daleko od onoga što bi bilo konačno rešenje, ako je sličan onom koji su postigli Izrael i UAE, jer su u tom sporazumu ostala otvorena suštinska pitanja, a to su status Palestine i njene granice", rekao je Krstić.

Na pitanje da li se takav sporazum može zaista očekivati na predstojeshem sastanku zvaničnika Beograda i Prištine 4. septembar u Beloj kući, Krstić kaže da očekuje ekonomski sporazum kojim će se unaprediti odnos, ali da neće biti sve rešeno.

"Fokus će biti na ekonomiji, ali moguće je i da će se otići na teren politike. Politika i ekonomija su isprepletane. Međutim, ne verujem da će se rešavati bilo koje statusno pitanje. Konačni pravno obavezujući sporazum, ukoliko do njega i dođe, verovatno će biti postignut pod okriljem Evropske unije, kao što je to bilo i do sada, u prethodnim sporazumima na tom planu, 2013. i 2015. u Briselu", smatra on.

Objašnjava da ni sporazumom između Izraela i UAE nije rešeno statusno pitanje, već je dogovoreno da će se uspostaviti diplomatski odnosi i da će Izrael odustati od jednostrane aneksije Zapadne obale koju je planirao da uradi po sporazumu koji je ranije predložio američki predsednik Donald Tramp.

Kako kaže, UAE su učinili diplomatski korak u smislu ekonomskog razvoja, ali suštinski, status Palestine, njene granice i kako će ona biti organizovana,su ostali otvorena pitanja.

Isto tako, objašnjava, u odnosima Beograda i Prištine neće biti rešeno statusno pitanje čak i ako dođe do koraka napred.

"U odnosima Beograda i Prištine briselski sporazumi su bili važniji i više su elemenata regulisali nego što će regulisati eventualno sporazum u Vašingtonu", tvrdi Krstić.

Ali, kako navodi, ukoliko dođe do eventualnog sporazuma u Beloj kući 4. septembra, obe strane će imati dovoljno prostora da predstave dogovor kao ''pobedu'' te smatra da će sporazum biti tako i napisan da svaka strana može da ga tumači kao sopstvenu pobedu.

"A, najviše će ga kao pobedu tumačiti Ričard Grenel i Donald Tramp u svojoj predsedničkoj kampanji", zaključio je Krstić.