Kusari Ljilja: Ustavni sud ne može da oduzme pravo Samoopredeljenju da predlaže kandidata

Mimoza Kusari Ljilja
Izvor: Kosovo Online

Poslanica Mimoza Kusari-Ljilja kaže da Ustavni sud ne može oduzeti pravo Pokretu Samoopredeljenje da predloži kandidata za predsednika Parlamenta.

Ona naglašava da nakon obraćanja predsednice Vjose Osmani Ustavnom sudu, ova institucija mora pokazati pravne posledice u slučaju da se Skupština ne konstituiše do 26. jula, ali, prema njenim rečima, pravo Samoopredeljenja da predloži predsednika Skupštine, kao pobednička stranka na izborima, zagarantovano je presudom ove institucije iz 2014. godine.

Prema njenim rečima, najrealnija mogućnost, ako ne postoji politički dogovor o izboru zakonodavnih tela do roka koji je dao Ustavni sud, jeste oduzimanje overe, a posledično i gubitak mandata poslanika ovog zakonodavnog tela.

Ističe da razlog zašto se ne konstituiše Skupština nema nikakve veze sa imenom kandidata Samoopredeljenja, već sa nedostatkom kvoruma ili učešća u vezi Komisije za tajno glasanje za predsednika Parlamenta.

„Ustavni sud ne može oduzeti pravo Samoopredeljenju da predloži predsednika parlamenta. Ne verujem da se takva presuda može doneti, jer bi to bilo u suprotnosti s prethodnom presudom samog Ustavnog suda. Razlog zašto se ne konstitutuiše Skupština je neučešće u glasanju i nedostatak kvoruma. Stoga, ovde postoji velika kontradiktornost u vezi sa načinom ili oblikom na koji sud može tumačiti ili oduzeti pravo prvoj stranci da predloži kandidata za predsednika Skupštine. U slučaju neuspeha u formiranju vlade zemlja ide na izbore, dok Ustav ne predviđa da u slučaju neuspeha u konstituisanju Skupštine, u određenom roku, zemlja ide na izbore”, naglašava ona.

Iako su ostala još dva dana pre isteka ustavnog roka za konstituisanje Skupštine, Kusari-Ljilja kaže da nije jasno šta bi se moglo dogoditi u smislu pravnih posledica.

Međutim, prema njenim rečima, realna mogućnost, ako ne bude političkog dogovora o konstituisanju Skupštine, jeste oduzimanje mandata ili gubitak mandata sadašnjim poslanicima.

„Presuda Ustavnog suda postavila je rok, što je bilo teško pronaći u kojoj odredbi Ustava je navedeno. Trideset dana se odnosi na sazivanje sednice. Međutim, gubitak mandata poslanika, odnosno odluka o tome u vezi s Ustavom ili odredbama utvrđenim u Ustavu, nije predviđena u slučaju nekonstituisanja Skupštine. Može biti, ali to bi ipak trebalo biti tumačenje Ustavnog suda, što znači da sada ne možemo predvideti da li će nam mandat biti oduzet samo zato što taj rok nije poštovan. To znači da bi Ustavni sud sada ponovo trebalo da da dodatne informacije o posledicama u slučaju nekonstituisanja Skupštine u roku od trideset dana prema njihovoj prvoj presudi”, naglašava Kusari-Ljilja. 

Govoreći o bezbednosti i retorici srpskog predsednika Aleksandra Vučića prema Kosovu, Kusari Ljilja kaže da je Vučićev cilj da se Srbi osećaju nesigurno na Kosovu i da se probudi osećaj nepoverenja prema institucijama.

„To je bilo očigledno i u slučaju posete zvaničnika vlade Igora Popovića Orahovcu kada je uhapšen zbog izjava o OVK”, kaže ona.

Ona poziva na ujedinjenje političkog spektra na Kosovu kada su u pitanju pretnje iz Srbije.

„Srbija je, svaki put kada je izjavila da nema teritorijalne pretenzije ili izazivanje nasilja protiv Kosova, preduzimala suprotne akcije, što je potkrepljeno činjenicama, bilo od strane bezbednosnih organa, Obaveštajne agencije Kosova, bilo iz analiza, a takođe i snimaka Kfora. Stoga, kada govorimo o Srbiji, volela bih da imamo veće jedinstvo unutar zemlje, da sve političke snage veruju i obavežu se da će se nositi sa svime što je alarmantno. Dok se i dalje moramo angažovati u drugim agendama unutar Kosova, koje se odnose na podizanje standarda svih građana bez razlike. Stoga, sama činjenica da u takvoj situaciji, gde predsednik ili čak premijer izjavljuju da postoji opasnost od Srbije, suprotne akcije - cinizam, ironija koju koriste ili političari ili analitičari, nisu dobre za opštu bezbednost unutar Kosova, niti za stvaranje zajedničkog jedinstva kako unutar društva, tako i unutar zajednica na Kosovu”, zaključuje Kusari-Ljilja.