Lajčak: Ne očekujem brz dogovor o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine
Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak rekao je da ne očekuje brzi sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, prenosi Ekonomija Onlajn.
On je rekao da neće organizovati novu rundu razgovora dok se na Kosovu ne formiraju nove institucije, nakon izbora koji su zakazani za 14. februar.
Lajčak je govorio pred ambasadorima u Odboru za politiku i bezbednost, gde je predstavio svoj dosadašnji rad, s obzirom da mu se bliži kraj jednogodišnjeg mandata.
Lajčaku mandat ističe krajem sledećeg meseca i prema diplomatskim izvorima, očekuje da će mu Savet EU produžiti mandat.
Lajčak je naveo da više ne može da govori o rokovima kada se može očekivati sporazum između Srbije i Kosova.
To je objasnio političkom situacijom na Kosovu i potrebom da se sačeka formiranje novih institucija.
Prema izvorima Gazete Ekspres, Lajčak je rekao da od Prištine i Beograda takođe treba očekivati da pokažu svojim građanima koji su kompromisi potrebni za eventualni sporazum.
Lajčakov nastup pred predstavnicima 27 država članica izgleda drugačije od onoga što je rekao pre godinu dana, na početku svog mandata.
U to vreme je rekao da nema vremena za gubljenje i da će raditi na postizanju sporazuma što je pre moguće.
"To je pitanje meseci, a ne godina", rekla je tada Evropska unija.
Lajčak je takođe govorio o potrebi saradnje između EU i Sjedinjenih Američkih Država i potvrdio da podršku svom radu očekuje od nove američke administracije predsednika Džoa Bajdena.
Izvori navode da su predstavnici mnogih evrospkih država naveli da je olakšanje to što će sada biti prisutna i američka podrška dijalogu.
Neki izvori čak kažu da je Lajčak pomenuo termin „sabotaža“, rekavši da „sada više ne očekuje sabotažu iz Vašingtona“, misleći na aktivnosti bivšeg ambasadora Ričarda Grenela, koji je imenovan za specijalnog izaslanika bivšeg predsednika Donalda Trampa za dijalog Srbije i Kosova.
Stoga je prva godina mandata Miroslava Lajčaka i njegovog tima bila dovoljna da se kao veliki uspeh nazove činjenica da je dijalog nastavljen.
Od septembra 2020. godine više nije bilo sastanaka na visokom nivou u okviru dijaloga.
Čak i nakon što je nastavljen prošlog jula, stranke su imale suprotstavljene stavove o mnogim tačkama, posebno oko stvaranja Zajednice srpskih opština.
Kosovo je odbilo da razgovara o ovoj temi, dok je Srbija insistirala na formiranju ZSO, jer je tvrdila da je to obaveza koja proizlazi iz Briselskog sporazuma.
Evropska unija je više puta pozvala Kosovo da primeni Sporazum o pridruživanju, podsećajući da se Kosovo „obavezalo da će to učiniti odobrenjem Skupštine Kosova“.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak rekao je na sastanku, prema evropskim diplomatskim izvorima, da dijalog neće krenuti od početka, već će bit nastavljen tamo gde se stalo.
Što se tiče saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, EU je zadovoljna ovom saradnjom, ali nisu u mogućnosti da kažu da li EU deli stav da bi svrha dijaloga trebalo da bude uzajamno priznavanje Srbije i Kosovo, kako je zatražio predsednik SAD Bajden u pismu upućenom predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
EU kaže da „očekuje sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa, pravno obavezujući, u skladu sa međunarodnim pravom, evropskim standardima i prihvatljiv za sve zemlje Evropske unije“.
Pod posredovanjem EU, dijalog između Srbije i Kosova započeo je 2011. Nakon dvadesetomesečne pauze, dijalog je nastavljen u julu 2020. godine.
Poslednji sastanak lidera Srbije i Kosova dogodio se u septembru prošle godine.
Do izbora nove Vlade Kosova, zvanični Brisel je saopštio da neće biti sastanaka u okviru dijaloga.
Prevremeni parlamentarni izbori na Kosovu biće održani 14. februara.
0 komentara