Prelec: Dijalogu potreban reset; Mijačić: Nije dobro da Srbi nestanu iz političkog života na Kosovu

Konferencija mir i demokratija
Izvor: Kosovo Online

Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 35 Dragiša Mijačić izjavio je da je kosovska vlada jednostranim potezima promenila stanje na terenu i da situacija prelazi "iz lošeg u gore". Gostujući na Panelu "Radikalne realnosti: Etno-politička dinamika i evroatlantske integracije Zapadnog Balkana" u okviru Trećeg izdanja Kosovskog samita mira i demokratije (KPDS), on je ocenio da ni za Kosovo neće biti dobro ukoliko Srbi nestanu iz političkog života. Na panelu su govorili i zamenica direktora za program "Šire Evrope" u Evropskom savetu Tefta Keljmendi i istraživač Međunarodne krizne grupe Marko Prelec.

"Kada govorimo o Srbima na Kosovu rekao bih da živimo u radikalnoj stvarnosti, ali da upotrebimo malo lepšu reč - u izazovnoj stvarnosti. Ova izazovna stvarnost posebno je došla sa ovom vladom. Sve je počelo pre četiri godine kada je ova vlada došla na vlast, promenila je realnost na terenu na razne načine svojim jednostranim i neusklađenim akcijama, što je značajno promenilo mnogo stvari. Da li je to na bolje ili na gore, ne znamo, stvari se i dalje kreću, ali je stvorilo promene. I te promene su se desile uz dijalog. Sam dijalog nije bio od pomoći u ovom smislu", kazao je on.

Mijačić je naveo da međunarodna zajednica nije imala odgovor na ovakve postupke.

"Videli smo mnogo izjava iz raznih zemalja, mnogo izjava iz EU, a takođe smo videli neke političke reakcije svih ovih međunarodnih aktera, ali stvarnost se pogoršava, prelazi iz lošeg u gore. U ovih četiri godine imali smo razne vrste protesta, zatim smo imali napuštanje institucija, zatim barikade, pa mirne barikade i nasilne barikade, zatim borbe i sad smo u fazi neprotivljenja", rekao je.

Dodao je da se često govori o severu, ali da se i Srbi na jugu suočavaju se sa teškoćama.

"Ovo je terminalna faza srpske zajednice, posebno na severu. Kada govorimo o severu, to je veoma specifično, ali Srbi na jugu ili oni koji žive širom Kosova suočavaju se sa teškoćama. Podsetiću vas na pucnjavu u Štrpcu, kao i na razne događaje širom Kosova, na zapadu, istoku, svuda, jugu, u susedstvu Prištine. Takođe imamo neke događaje i u Prištini. Dakle, stvari se kreću u veoma lošem pravcu. Imaćemo situaciju u kojoj se Srbi povlače iz političkog života. I kakva je krajnja igra ovde?", upitao je on.

Podvukao je da je ključna stvar da Srbi ostanu politički faktor na Kosovu.

"Krajnja igra je da Srbi ne budu politički faktor na Kosovu. To je krajnja igra. Nije krajnja igra da Srbi napuste Kosovo. Uvek će biti Srba koji će živeti tamo. Ali oni neće biti politički faktor. A ključno pitanje za mene je da li je to dobro za Kosovo ili loše za Kosovo - da nema Srba kao političkog faktora", kazao je on.

Keljmendi: Dijalog jedan od najvećih izazova vlade

Zamenica direktora za program "Šire Evrope" u Evropskom savetu Tefta Keljmendi ukazala je da se od samog početka mandata aktuelne kosovske vlade znalo da je dijalog sa Srbijom jedan od najvećih izazova, te da je potrebno da se prilagodi strategija u kojoj se vodi dijalog, a da pri tome vlada ne izgubi javnu podršku.

Kako je navela, aktuelna vlada na Kosovu je na početku angažovanja u dijalogu prihvatila da razgovara o principu suvereniteta, priznanju teritorije, integriteta.

"Kosovska vlada je izrazila spremnost za saradnju u ranim fazama, kao i učestvovanje na sastancima u okviru dijaloga na visokom nivou održanim u junu i julu 2021", kazala je.

Dodaje da su to bili veoma teški sastanci jer su iznošeni suprotni stavovi o tome kako koja strana vidi nastavak dijaloga, ali dijalog se ipak desio.

Keljmendi ukazuje da je bilo i diskusija na tehničkom nivou koji su, kako kaže, kulminirali sa sporazumom koji je postignut u Briselu i Ohridu početkom prošle godine.

"I ovde ponovo moramo da priznamo da je kosovska vlada prihvatila sporazum, uprkos poteškoćama u postizanju sporazuma, uprkos mnogim pregovorima pre nego što je sporazum postignut, ali prihvatila ga je", navodi Keljmendi.

Prelec: Potreban reset dijaloga Beograda i Prištine

Istraživač Međunarodne krizne grupe Marko Prelec izjavio je da i pored toga što dijalog nema alternativu, u procesu dijaloga Beograda i Prištine je potreban reset. 

„Slažem se sa komentarima Džefa Hovenijera o tome da dijalog nema alternativu. Šta god da uradite na kraju dana će uključiti ista četiri aktera koje imamo sada, vlade u Beogradu i Prištini, EU i SAD kao podršku. Jednostavno ne postoji drugi način da to uradite. Dakle, to je istina. S druge strane to ne znači da nam ne treba resetovanje“, kazao je Prelec. 

On je podsetio da je dijalog Beograda i Prištine od početka, 2011. godine, imao „doslednu ponudu za obe strane“. 

„To je bio kompromis u kojoj bi Kosovo, sa svoje strane, proširilo, a svestan sam da je ovo kontroverzna reč u kosovskom političkom leksikonu, samo ne mogu da smislim bolju alternativu, pa je ne koristim tendenciozno, proširilo autonomiju, dalo prava samouprave za srpsku manjinu. Zauzvrat bi Srbija proširila nešto što se može opisati kao neka vrsta faktičkog priznanja Kosova“, kazao je Prelec.

On je kazao da bi se srpskoj zajednici time dala institucionalna forma kroz Zajednicu srpskih opština.

„Ali, to je bila samo oznaka za ono što je trebalo da bude ovakva samoupravna stvarnost u kontekstu sveukupne normalizacije. U suštini, čini se da taj dogovor sada više nije moguć“, kazao je Prelec.