Nacrt zakona o diplomatiji: Ministar preuzima ovlašćenje predsednika za imenovanje generalnih konzula

Ministarstvo spoljnih poslova
Izvor: Gazeta Ekspres

Novi Nacrt zakona o spoljnoj službi Kosova uvodi značajne promene u funkcionisanje i upravljanje diplomatijom i direktno utiče na ovlašćenja predsednika, imenovanje ambasadora koji ne dolaze iz redova profesionalnih diplomata, kao i na proces dodele diplomatskih zvanja, prenosi Reporteri.

Jedna od najznačajnijih izmena odnosi se na ovlašćenja predsednika. Prema važećem zakonu, imenovanje i razrešenje generalnih konzula vrši se putem predsedničkog ukaza, međutim, novi Nacrt zakona prenosi to ovlašćenje na ministra spoljnih poslova, uz obavezu konsultacija sa premijerom.

Još jedna promena tiče se ambasadora i šefova diplomatskih misija koji nisu deo profesionalne diplomatske službe. Nacrt zakona uklanja ograničenje koje predviđa da takva lica mogu obavljati funkciju samo u jednom mandatu, čime se otvara mogućnost za njihovo ponovno imenovanje, prenosi Reporteri.

Pored toga, uvodi se značajna izmena u sistemu dodele diplomatskih zvanja. Komisija za zvanja i disciplinsku odgovornost, koja trenutno ima ovlašćenje da o tome odlučuje, prema novom propisu dobiće savetodavnu ulogu, dok konačna odluka ostaje u nadležnosti ministra. 

Jedna od najznačajnijih izmena u novom Nacrtu zakona ipak je uklanjanje zakonskog ograničenja prema kojem su ambasadori i šefovi diplomatskih misija koji nisu deo profesionalne diplomatske službe mogli da obavljaju funkciju samo u jednom mandatu.

Važeći zakon izričito propisuje da lica imenovana za ambasadore ili šefove diplomatskih misija, koja nisu pripadnici spoljne službe, mogu obavljati tu dužnost samo tokom jednog mandata. Nakon isteka tog mandata, ona se više ne smatraju delom spoljne službe.

Ovo ograničenje nije zadržano u novom Nacrtu. Član 33 utvrđuje da mandat šefa diplomatske misije traje četiri godine, ali ne sadrži odredbu koja bi sprečila lice imenovano izvan profesionalne službe da obavlja još jedan mandat. 

Stav 6 ovog člana samo navodi da istek mandata ili razrešenje sa dužnosti šefa misije koji je imenovan izvan redova karijernih diplomata ne daje pravo na uključivanje u diplomatsku službu niti na sticanje statusa karijernog diplomate.

Ukratko, iako Nacrt zadržava razliku između karijernih diplomata i onih koji su imenovani izvan karijerne službe, on više ne sadrži izričitu zabranu obavljanja više od jednog mandata, konstatuje Reporteri.

To se može tumačiti kao otvaranje mogućnosti za ponovno imenovanje, mada to ne stvara automatsko pravo na drugi mandat, s obzirom na to da imenovanje i dalje podleže odgovarajućim procedurama.

Što se tiče zastupljenosti karijernih diplomata, član 32, stav 10 propisuje da najmanje 50 odsto ukupnog broja šefova diplomatskih misija mora biti imenovano iz redova karijernih diplomata diplomatske službe Kosova.

To znači da do polovina mesta šefova misija može biti popunjena licima izvan karijernog sistema, pod uslovom da su ispunjeni uslovi i procedure utvrđene zakonom.

Nacrt zakona takođe predviđa da lica imenovana izvan karijernog sistema koja dolaze iz javnog sektora mogu staviti svoj radni odnos u stanje mirovanja tokom trajanja mandata, a nakon njegovog isteka, mogu se vratiti na svoju prethodnu ili ekvivalentnu poziciju.

Ovlašćenje za imenovanje generalnih konzula prelazi sa predsednika na ministra.

Još jedna značajna promena u raspodeli institucionalnih nadležnosti odnosi se na imenovanje i razrešenje generalnih konzula.

Prema članu 7, generalni konzuli se imenuju ukazom predsednika, na predlog ministra spoljnih poslova.

S druge strane, član 37, stav 2 novog Nacrta zakona propisuje da generalnog konzula imenuje i razrešava dužnosti ministar, nakon konsultacija sa premijerom.

Shodno tome, ukoliko nacrt zakona bude usvojen u sadašnjem obliku, predsednik više neće imati ovlašćenje da imenuje generalne konzule putem ukaza. Ovlašćenje za donošenje odluka o ovim imenovanjima prelazi na ministra spoljnih poslova, dok će uloga premijera biti savetodavna.

Međutim, ova promena se ne odnosi na ambasadore niti na šefove diplomatskih misija. Prema članu 32 nacrta zakona, njih će i dalje imenovati i razrešavati dužnosti predsednik ukazom, na predlog Vlade, a na osnovu inicijative ministra.

Dakle, Nacrt zakona ne lišava predsednika ovlašćenja da imenuje ambasadore, umesto toga, on menja ovo ovlašćenje u odnosu na drugu kategoriju diplomatskih predstavnika - generalne konzule.

Pored toga, Nacrt predviđa da kandidati za položaj šefa konzularnog predstavništva moraju biti izabrani iz redova karijernih diplomata, uz primenu istog postupka koji je utvrđen za izbor šefa diplomatske misije.

Ministar donosi odluku o diplomatskim zvanjima, dok Komisija daje samo preporuku.

Nacrt zakona takođe uvodi značajne izmene u proces dodele diplomatskih zvanja, dajući veća ovlašćenja za donošenje odluka ministru spoljnih poslova.

Prema članu 28. Zakona o spoljnoj službi, diplomatska zvanja sa izuzetkom zvanja ambasadora dodeljuje Komisija za zvanja i disciplinsku odgovornost. 

Ova komisija ima odlučujuću ulogu u procesu dodele zvanja, dok se zvanje ambasadora reguliše posebnim postupkom.

Nasuprot tome, član 57, stav 3. novog nacrta zakona predviđa da lična diplomatska zvanja u rasponu od trećeg sekretara do opunomoćenog ministra dodeljuje ministar svojom odlukom, na osnovu preporuke Komisije za zvanja i disciplinsku odgovornost.

Ovo predstavlja direktnu promenu uloge pomenute komisije. Telo koje trenutno ima ovlašćenje da donosi odluke o dodeli diplomatskih zvanja pretvara se u savetodavno telo, pri čemu konačna odluka sada pripada ministru.

Ova izmena dodatno koncentriše ovlašćenje za dodelu diplomatskih zvanja u rukama rukovodioca ministarstva. Reč je o važnom pitanju, jer ono utiče na to kako će funkcionisati profesionalna nezavisnost i sistem napredovanja u karijeri u okviru diplomatske službe.

Ipak, Nacrt zakona propisuje da se napredovanje mora zasnivati na načelu zasluga i objektivnim kriterijumima, takođe se utvrđuju minimalni periodi službe u nižim zvanjima kao preduslov za unapređenje na više nivoe. Na primer, za napredovanje od atašea do trećeg sekretara potrebno je najmanje godinu dana službe, a od trećeg do drugog sekretara dve godine, dok unapređenje u viša zvanja zahteva duže periode profesionalnog iskustva. 

Za više činove, Nacrt zakona takođe predviđa uslove koji se tiču iskustva u diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima.

Na taj način, Nacrt zakona objedinjuje detaljnije kriterijume za razvoj diplomatske karijere sa značajnom promenom u pogledu nadležnosti za donošenje konačnih odluka o diplomatskim činovima. 

Nacrt zakona o spoljnoj službi ima za cilj da detaljnije uredi funkcionisanje diplomatije i sistem karijernog napredovanja, uz istovremenu izmenu odnosa snaga između institucija.