Novosti: Pritisci na Srbiju dostigli vrhunac, zahteva se rešenje za Kosovo do decembra

Aleksandar Vučić
Izvor: Instagram, buducnostsrbijeav

Pritisci na Srbiju oko Kosova dostigli su vrhunac, a zapadni zvaničnici isporučili su Beogradu otvoren zahtev da do decembra pronađe rešenje i postigne dogovor sa Prištinom o normalizaciji odnosa, pišu Večernje novosti.

Kako se rasplamsava rusko-ukrajinski sukob, zapadnim centrima moći se žuri da ovo pitanje što pre zatvore, a prema informacijama iz diplomatskih izvora, njihova očekivanja su da se to dogodi u veoma kratkom roku od svega nekoliko nedelja.

U tom smislu su pojačani pritisci na vlast u Srbiji, pre svega na predsednika Aleksandra Vučića, kome preko zvaničnih i neformalnih diplomatskih kanala stižu poruke da je vreme da se preseče kosovski čvor.

O tome je govorio i sam Vučić, koji je upozorio da mu oni sa kojima je razgovarao u vezi sa Kosovom, nisu pominjali 2024, koju je kao godinu postizanja dogovora izneo specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak, već da u pitanju nisu bili ni meseci već nedelje. 

Prema nekim informacijama, u ovom ubrzanom stezanju obruča oko Srbije, Zapad kao polazište za eventualni dogovor Beograda i Prištine vidi predlog nemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsednika Emanuela Makrona, odnosno model dve Nemačke.

Suština te "nepristojne ponude" je da Srbija ne prizna nezavisnost Kosova, ali da se ne suprotstavlja njegovom ulasku u Ujedinjene nacije.

Predsednik Centra za društvenu stabilnost Ognjen Karanović kaže da politički Zapad Srbiji postavlja rokove oko Kosova od 1999. i da nijedan od njih nije ispoštovan, pre svega od strane istog tog Zapada.

Kako je rekao nikakvi rokovi ne obavezuju Srbiju, koja se dosledno drži međunarodnog prava i sporazuma, ali da je sada na sceni, pored sukoba Rusije i političkog Zapada i sukob SAD sa EU.

"Svojom politikom, SAD žele da obezbede pozicije EU kao predstraže Zapada u sukobu sa Rusijom, i ništa više od toga. EU je toga svesna, na prvom mestu Nemačka i Francuska, i svojoj spoljnoj i bezbednosnoj politici koja se tek sad integrisala oko sukoba u Ukrajini, pokušavaju da udahnu život, daju novi sadržaj, time što će izaći sa jedinstvenim stavom oko Kosova. Za to im je potrebna Srbija, da im pomogne da se vrate u okvir međunarodnog prava, tako što ćemo ili da pustimo Kosovo u UN ili da ga priznamo. Srbija ništa od toga ne može i neće uraditi", kaže Karanović.

I politički analitičar Dragomir Anđelković smatra da nikakvi rokovi koji se Srbiji ispostavljaju oko Kosova ne treba da zabrinjavaju.

"Bitno je šta mi branimo i koji su naši razlozi da ne popustimo, a ne šta druga strana zahteva i kako preti", rekao je Anđelković.