Ombudsman Albanije traži objašnjenje zbog uskraćivanja besplatnog lečenja pacijentima sa Kosova

Bolnica Tirana
Izvor: Reporteri

Albanski ombudsman zatražio je od Ministarstva zdravlja te zemlje objašnjenje zbog nedostatka recipročnog tretmana pacijenata sa Kosova, posebno kada je reč o uslugama poput hemodijalize. U odgovoru ministarstva naglašava se da građani Kosova, osim besplatne hitne medicinske pomoći, sve druge zdravstvene usluge u Albaniji moraju da plate, iako postoje potpisani sporazumi o saradnji.

Ombudsman je Kohi prosledio odgovor koji je Ministarstvo zdravlja Albanije dalo u vezi sa ovim pitanjem, gde se, iako se pominju sporazumi o međusobnim uslugama, naglašava da građani koji nisu državljani Albanije moraju da plaćaju zdravstvene usluge.

„U Republici Albaniji se stranim državljanima besplatno pružaju samo hitne medicinske usluge, u skladu sa važećim zakonodavstvom. Ostale zdravstvene usluge se pružaju uz naknadu. U vezi sa navedenim, ističemo da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ostaje posvećeno da, u okviru saradnje sa partnerskim institucijama Kosova, ispita mogućnosti za proširenje oblasti saradnje u budućnosti, uzimajući u obzir finansijske i praktične aspekte vezane za pružanje recipročnih zdravstvenih usluga“, navodi se u odgovoru Ministarstva zdravlja Albanije Ombudsmanu te zemlje.

Bivši ambasador Kosova u Tirani Sile Ukšini naglasio je da postoji niz sporazuma o saradnji između Kosova i Albanije u oblasti zdravstva, ali da njihova primena u praksi ostaje izazov.

„Predviđene usluge ne funkcionišu u praksi i ne pružaju se uvek na pravi način. Konkretan primer je hemodijaliza. Slična situacija važi i za sporazume o retkim lekovima, laboratorijama i farmaceutskoj kontroli, koji su još uvek delimični ili u fazi diskusije“, rekao je Ukšini.

On je naglasio potrebu za većim institucionalnim angažovanjem između Albanije i Kosova, kako potpisani sporazumi ne bi ostali samo mrtvo slovo na papiru.

„Ključna uloga pripada našim ambasadama i diplomatama, koji bi trebalo da služe kao mehanizam za praćenje na dnevnoj bazi, da identifikuju nedostatke i da ih prijavljuju nadležnim institucijama na Kosovu i u Albaniji. Samo kroz takvo kontinuirano praćenje, u kombinaciji sa analitičkim izveštajima i obraćanjem putem zvaničnih kanala, ono što je potpisano na papiru biće ispunjeno u praksi“, izjavio je Ukšini.

Ministarstvo zdravlja na Kosovu je ranije saopštilo da albanske vlasti nisu pokazale razumevanje u pronalaženju rešenja za kosovske pacijente koji traže lečenje u Albaniji.

Novinar iz Albanije Osman Stafa, koji prati pitanja vezana za zdravstvo, ocenio je kao pogrešnu politiku albanske države da ne leči pacijente sa Kosova besplatno, dok Kosovo nudi ovu mogućnost onima iz Albanije.

„Kosovski Albanci trebalo bi da budu tretirani kao albanski Albanci. U zdravstvu ne bi trebalo da bude politike“, rekao je Stafa.

Institucija Ombudsmana na Kosovu i u Albaniji saopštila je da su tek nakon što im je Koha u avgustu uputila pitanja, najavili pokretanje istrage.

U bolnicama u Đakovici i Prizrenu, desetine albanskih građana redovno primaju usluge, uključujući hemodijalizu. Dok pacijenti sa Kosova koji se slučajno podvrgavaju hemodijalizi u Albaniji moraju da plate i do 150 evra, piše Koha.