Prenkaj: Brisel i Priština kroz dijalog da dođu do dogovara o Zakonu o Specijalizovanim većima
Diplomata Albert Prenkaj smatra da bi kroz dijalog trebalo da dođe do dogovora o koordinaciji zajedničkih aktivnosti Prištine i Brisela, kako bi dopune i izmene Zakona o Specijalizovanim većima bile u skladu sa načelom uspostavljanja bliskih veza solidarnosti i oblika saradnje između strana.
Prenkaj, zvanične izjave Evropske unije, a posebno izjavu komesarke za proširenje Marte Kos, kojom su izmene Zakona o Specijalizovanim većima ocenjene kao neprihvatljive, smatra svojevrsnim diplomatskim ukorom koji, kako navodi Prenkaj, zvanični Brisel usmerava prema aspirantu koji još uvek nije ni otvorio dijalog o procesu evropskih integracija.
„U bliskoj prošlosti svedočili smo da je nedostatak koordinacije sa Briselom doveo do kažnjavanja Kosova kroz uvođenje sankcija i finansijskih ograničenja“, rekao je Prenkaj za Kosovo onlajn.
Kako je dodao, u diplomatskim krugovima Brisela priznaje se da Specijalizovani sud, u nedostatku činjenica i dokaza, nije uspeo da pokrene ključno pitanje zbog kojeg je osnovan.
„U pitanju je „trgovina organima“, koja je podignuta od strane senatora Dika Maritja, za šta se uspostavilo da je predmet neosnovan“, kazao je diplomata.
Prema njegovim rečima, imajući u vidu činjenicu da je EU glavni finansijer te pravosudne strukture, osnovane na temelju razmene nota i zakona koji je, nakon usvajanja u Skupštini Kosova poprimio oblik međunarodnog sporazuma, oštra reakcija EU na izmene zakona o Specijalnom sudu je rezultat insistiranja kosovske strane da se to pitanje u javnom diskursu tretira kao međunarodni sporazum
„Nasuprot tome, EU ovu strukturu posmatra u kontekstu izmeštenih sudskih postupaka na teritoriji jedne države članice, odnosno Holandije, koja je priznala Kosovo“, izjavio je naš sagovornik.
Prenkaj navodi da, imajući u vidu da je dijalog jedan od suštinskih instrumenata EU, koji služi izgradnji konsenzusa između državama članica, socijalnih partnera i međunarodnih aktera, umesto nesrazmerno oštrog diplomatskog jezika koji dolazi sa najviših nivoa zvaničnog Brisela, diskurs bi trebalo vratiti na dijalog sa Kosovom.
„Dijalog, odnosno pregovori, trebalo bi da dovedu do dogovora o koordinaciji zajedničkih aktivnosti zvanične Prištine i Brisela, kako bi dopune i izmene Zakona o Specijalizovanim većima bile u skladu sa načelom „uspostavljanja bliskih veza solidarnosti i oblika saradnje između strana“, kazao je Prenkaj.
Kako je kazao, EU ne bi trebalo da donosi zaključke i zauzima stavove na osnovu odjeka javnih, populističkih izjava, koje dolaze sa Kosova, već na osnovu sadržaja i pravnih dejstava predmetnog zakona.
„Prema mojoj proceni, ovaj zakon ne utiče na prvostepenu presudu niti prejudicira ishod postupka pred Apelacionim sudom. Njegova svrha je očuvanje pravosudne strukture u okviru matičnih, odnosno državnih institucija Kosova. Podsetimo se pisma visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, koje je 2014. godine uputila predsednici Kosova Atifete Jahjagi, kao odgovor na pismo koje joj je prethodno uputila predsednica, u kome se između ostalog navodi: Ovakvim pristupom oblikovan je jedan politički i društveni konsenzus na Kosovu, čiji je rezultat i predmetni zakon“, rekao je Prenkaj.
Po njegovom mišljenju, izmene zakona ne narušavaju standarde EU u pogledu usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije, kao jednim od ključnih elemenata procesa evropskih integracija.
Ubeđen je da je vraćanje zakona od strane predsednice Kosova Široke Pulje, uz insistiranje DPK, kupovina vremena potrebna za konsultacije i pregovore izmedju zvaničnog Brisela i Prištine.
„Pacta sunt servanda u međunarodnom pravu znači da se sporazumi moraju poštovati i sprovoditi u duhu dobre vere.
Međutim, istovremeno, međunarodni sporazumi mogu biti predmet izmena, u oblicima i prema procedurama predviđenim Bečkom konvencijom o ugovornom pravu“, izjavio je Prenkaj.
Kako je dodao, glavna odredba glasi: Ugovor se može izmeniti sporazumom između strana.
„Što znači da su promene zakona za Specijalizovana veća subjekat sporazuma ili koordinacije između Prištine i Brisela. Trenutno zakon, koji je prošao sa većinom glasova, usklađen sa izborom nove predsednice Justine Široke Pulje, ostaje zapleten u skupštini sa nadom da će se razmotriti“, kazao je Prenkaj.
0 komentara