Rakipi: Uključiti SAD u dijalog i usmeriti ga ka međusobnom priznanju

Aljbert Rakipi
Izvor: RTK Live

Šef Instituta za međunarodne studije Aljbert Rakipi ocenio je da način na koji je do sada EU vodila dijalog između Srbije i Kosova nije dao rezultate te da je neophodno da se u proces uključe SAD, kao i potpuno promeni tok pregovora.

Prema njegovim rečima dijalog bi trebalo usmeriti ka međusobnom priznanju, a onda rešavati sporedna pitanja.

"Postoji stagnacija u ovom pravcu. Mora se priznati da nema napretka u dijalogu Kosova i Srbije i, kao što smo videli, postoji potpuni nedostatak volje Srbije za sprovođenje sporazuma. Mislim da je vreme za razmišljanje i drugačiji pristup dijalogu i rešavanju ovog zamrznutog konflikta. Nema više odozdo prema gore, kao što je rešavanje tehničkih problema, na primer registarskih tablica automobila ili slično, već rešenje koje mora doći odozgo nadole, što znači da se obe zemlje moraju poznavati kao nezavisne države. Videli smo da formula koja je išla do sada i uz posredovanje Evropske unije nažalost nije uspela", rekao je Rakipi za Glas Amerike.

Smatra da 25 godina nakon rata još uvek postoki konflikt između dve strane samo zato što se u okviru dijaloga rešavaju samo tehnička, a ne ključna pitanja.

"Pretpostavimo da su četvrt veka nakon završetka rata između Nemačke i Francuske tokom Drugog svetskog rata Pariz i Berlin raspravljali o tome koje registarske tablice će građani dve zemlje ubaciti jedni drugima u automobile. Tako da verujem da je došlo vreme za promišljanje, i drugačiji pristup dijalogu u rešavanju zamrznutog konflikta, za šta je potrebna posvećenost EU, ali posebno SAD", ocenio je Rakipi.

Komentarišući ulogu Rusje na Balkanu on je istakao da bi uticaj Moskve na pojedine države regiona trebalo da bude alarm za ostale lidere zemalja.

Smatra da Rusiji odgovaraju napeti odnosi između zemalja regiona.

"Ako uzmemo u obzir da je 24. septembra prošle godine došlo do terorističkog akta i da smo bili veoma blizu eskalacije sukoba, koja bi eventualno mogla da dovede do otvaranja drugog fronta sukoba, u prilično dramatičnoj borbi kao što je na primer ruska agresija u Ukrajini. Svakako da je u interesu ruske politike da zadrži takvo stanje napetosti i da ga hrani. I naravno, važno je ne samo da zabrinutost po ovom pitanju dolazi iz samih balkanskih zemalja, već su važni i, kao što sam rekao, faktori, poput EU i SAD", zaključio je on.