RSE: Zašto se inicijativa Vlade Кosova da tuži Srbiju za genocid ocenjuje kao 'pogrešna'?

Portparolka kosovske vlade Rozafa Keljmendi rekla je vezi sa podnošenjem tužbe za genocid protiv Srbije, koju je najavila Kurtijeva vlada, da se vrše procene nadležnosti i analize na unutrašnjem i spoljnom aspektu, kako bi se potom nastavilo sa ostalim postupcima, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Keljmendi je naglasila da „kada se proces izrade plana završi, može početi sa izradom tužbe“.

„Ali, treba imati na umu da je jedna od najvažnijih stvari u celom ovom procesu masivan posao koji se radi iza zavese, tužba se podnosi direktno protiv druge države, stoga je potrebna dodatna pažnja“, rekla je Кeljmendi.

Ona je navela i da je postupak tužbe protiv Srbije osetljiv i složen proces, pa će, prema njenim rečima, za ovo pitanje trebati vremena.

„Prerano je reći kada će se to dogoditi i ne možemo reći tačan datum, uprkos činjenici da se intenzivno radi u svim fazama procesa. Ovaj proces mora biti vrlo dobro pripremljen, pa će mu trebati više vremena“, rekla je Кeljmendi.

Iako je od sukoba na Кosovu prošlo više od 20 godina, Кosovo je i dalje podeljeno kada je u pitanju tužba za genocid protiv Srbije.

Tako direktor Fonda za humanitarno pravo Кosovo Bekim Bljakaj smatra da Кosovo ne treba da tuži Srbiju za genocid jer, pored ostalog, “u ovom trenutku Кosovo ne može da podnese takvu tužbu jer nije član Ujedinjenih nacija (UN) i kao takvo ne može da bude stranka pred Međunarodnim sudom pravde”.

Da bi jedna država imala pristup Međunarodnom sudu pravde neophodno je da bude članica UN.

Bljakaj u izjavi za RSE podvlači da Кosovo još uvek nije počelo sa pripremama tužbe za genocid protiv Srbije za šta je, navodi on, neophodno angažovanje međunarodnih eksperata.

“Sve bi to tražilo velike resurse, a sada, 22. godine nakon rata su vrlo male šanse da će biti u stanju da prikupe dokaze kojima bi mogao da se dokaže genocid pred sudom. Velike su šanse da takva tužba neće uspeti”, ocenjuje Bljakaj.

Godine 1948. u Ujedinjenim nacijama je usvojena Кonvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja je stupila na snagu 1951. godine.

Prema toj Кonvenciji, genocid se definiše kao ubistvo ili povređivanje ljudi na nacionalnoj, etničkoj, verskoj ili rasnoj osnovi, sa jedinom svrhom a to je istrebljenje određene grupe ljudi u celini ili delimično.

To uključuje ubistva, nanošenje teških telesnih povreda, namerno podvrgavanje grupe životnim uslovima u cilju potpunog ili delimičnog istrebljenja, kontrola rađanja unutar jedne grupe i preseljenje dece iz jedne u drugu grupu.

Postoje brojni kritičari ove konvencije koji smatraju da definicija genocida treba da se proširi, jer ne može da se primeni u nekim konkretnim slučajevima.

Zločini, poput zločina protiv čovečnosti, ratnih zločina, etničkog čišćenja i masovnih ubistava nisu obuhvaćeni terminom genocid.

Da bi tužba protiv Srbije za genocid bila potvrđena, osim dokaza, potrebno je i vreme, poručuje Bekim Bljakaj iz Fonda za humanitarno pravo Кosovo.

Podseća da je premijer Кosova Aljbin Кurti rekao da će dokaze prikupljati Institut za istraživanje ratnih zločina i ukazuje da on još uvek nije ni formiran.

“Jako su male šanse da će jedna takva institucija uspeti da prikupi dokaze i pripremi tužbu. Bez međunarodnih eksperata, to je nemoguće. Da ne ponavljam da je potrebno vreme ali i novac. Ovo se neće ostvariti u nekoj skorijoj budućnosti, dakle priprema takve tužbe”, poručuje Bekim Bljakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo Кosovo.

Ova organizacija, sa sedištem u Srbiji, preko 22. godine radi na prikupljanju dokaza u okviru projekta “Кosovska knjiga pamćenja” a kako bi se evidentirali podaci o žrtvama.

Iako “ogroman” tim radi na projektu “Кosovska knjiga pamćenja” još uvek nije objavljena, poručuje Bljakaj a kako bi objasnio koliko je resursa i ljudi potrebno da bi se dokumentovala prošlost.

“A tužba za genocid treba da ima mnogo, da obuhvati sve moguće dokaze, činjenice, da ima dokumentaciju naredbi, ja verujem da je nemoguće u kratkom periodu od četiri, pet i šest godina da se priprema tužba”, ponavlja on.

Bljakaj poručuje da će najava Кosova o tužbi za genocid negativno uticati i na nastavak dijaloga sa Srbijom o normalizaciji odnosa dve strane.

“Ukoliko ta tužba bude odbačena, to neće pomoći ostvarivanju pravde za žrtve. Plašim se da bi onda srpska strana to iskoristila da eto nema, ili Međunarodni sud pravde je dokazao da nije bilo zločina”, kaže Bljakaj.

Dodaje i da je Кosovo moralo nešto da nauči od zemalja u regionu, koje su takođe Srbiju tužile za genocid.

“Bosna i Hercegovina je tužila Srbiju, Hrvatska je tužila Srbiju, Srbija je podnela protiv tužbu za genocid. Sve ove tužbe su pale u vodu, ni jedna nije uspela”, ukazuje Bljakaj.