Rubin: Dogovor u Ohridu pozitivan korak, implementacija kritični deo

Džejms Rubin
Izvor: Print Screen/Tviter@USEmbassyMNE

Američki specijalni izaslanik Džejms Rubin ocenio je, u intervjuu za Albanijan post, da je to što je postignut dogovor u Ohridu je pozitivan korak i čestitao je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju na tome što su doneli teške odluke za postizanje sporazuma, uz napomenu da će sada morati da donose još teže, da bi ispunili preuzete obaveze.

"Implementacija je kritični deo. Ovo je standard po kome će se suditi o uspehu posla", naveo je Rubini dodao da će ispunjavanje obaveza iz Okvirnog sporazuma Srbiji i Kosovu pružiti značajne mogućnosti i ubrzati njihov put ka članstvu u Evropskoj uniji.

Rubin je dodao da je cilj njegove nedavne posete Zapadnom Balkanu bio i borba protiv stranih malinupalij informacijama i SAD žele da stvori partnerstvo sa Crnom Gorom, Severnom Makedonijom i, iako još nije članica NATO, Kosovom.

"Zajedničkim radom, sa voljnim partnerima, na Zapadnom Balkanu, možemo smanjiti efekte dezinformacija koje dolaze iz Srbije koje imaju ugao Rusije i Kine i važno je da se to razotkrije. Na primer, dok RT i Sputnjik više ne emituju program u EU i SAD, oni nastavljaju da šire laži u Srbiji, a time i u regionu. Cilj mog nedavnog putovanja na Zapadni Balkan je bio da posetim dva nova NATO partnera koji pokušavaju da urade svoj deo posla, kao odgovorne članice NATO, u borbi protiv stranih manipulacija informacijama i domaćih dezinformacija kako svojih tako i regiona", pojasnio je Rubin.

Na pitanje kakav je njegov opšti utisak o razvoju Kosova i trenutnoj situaciji, Rubin navodi da mu je bilo drago kada je video kako se "Priština transformisala u živahan i moderan grad".

"Dok se vozite kroz grad, Priština izgleda kao svaka druga evropska prestonica sa svojim kafićima, prodavnicama i muzejima. Posetio sam restoran u gradu koji je služio samo organsku hranu i to je bio jedan od najboljih obroka koje sam jeo u poslednje vreme", kazao je.

Dodaje da putevi kojima se vozio su bili ravni i široki.

Ukazuje da je primetio prilično veliku transformaciju u odnosu na devedesete godine.

"To je dobar pokazatelj brzog razvoja Kosova. Zaista je teško imati viziju koja gleda 20 godina u budućnost, ali čak i pre 20 godina sam verovao da će, ako damo Kosovarima šansu, oni transformisati svoju zemlju. Sada moramo iskoristiti ovu transformaciju i marljivo nastaviti za prijem u EU i NATO", zaključio je.

Govoreći o ratu na Kosovu 1999. godine, Rubin je rekao da su SAD smatrale OVK partnerom u mirovnim pregovorima.

"Hašim Tači je predstavljao OVK. Tači je pristao na sporazum iz Rambujea. Bila je to hrabra odluka. Nije dobio sve što je želeo, ali je omogućio Zapadu da se okupi i spreči srpske vojne snage da masakriraju hiljade i hiljade građana Kosova", dodao je Rubin.

Prema njegovim rečima, kasnije je Tači održao obećanja koja je dao SAD pristankom na demobilizaciju OVK čak i, kako napominje, nakon što su "oni pobedili u ratu".

"Smatram da je naš odnos sa njima ključni za donošenje mira, bezbednosti i stabilnosti na Kosovu. Bez njihovih odluka i njihovog partnerstva, ovo se nikada ne bi dogodilo", naglasio je Rubin.

Kaže da neće da komentariše sudski postupak nekadašnjim komandantima OVK u Hagu, ali na pitanje da li taj proces i odluka Specijalnog suda može promeniti istoriju, Rubin navodi da se istorija ne može prekrajati te da je "istorija tog vremena vrlo jasna".

"Slobodan Milošević i njegovi potčinjeni koristili su svoju vlast nad srpskim vojnim snagama da masakriraju Kosovare i pretili su masakriranjem još desetina hiljada ljudi. To su činjenice. Da li je tačno da su u ratnoj situaciji kosovski pojedinci možda počinili dela koja Sjedinjene Države ne podržavaju? Naravno, to je tačno, ali to bledi u poređenju sa onim što se dešavalo u to vreme od Miloševićeve opresivne politike prema kosovskim Albancima i to je nešto što se ne može prekrojiti. Međutim, istorija će zabeležiti da su OVK i Sjedinjene Države bili partneri u sprečavanju genocida", kazao je Rubin.

Na podsećanje da je do bombardovanja Srbije od strane NATO došlo nakon odbijanja srpske strane da potpiše sporazum u Rambujeu i upitan o nedavnoj izjavi američkog ambasadora u Srbiji Kristofera Hila, Rubin kaže da je važan kontekst Hilove izjave.

"Govoreći u ime SAD u to vreme, verovali smo da su akcije NATO na kraju spasile bezbroj života i sprečile potencijalni genocid. Bio sam ponosan što sam radio za sekretarku Olbrajt u to kritično vreme. Njeno vođstvo je bilo važno u zaustavljanju progona Kosovara i porazu srpske agresije. Naša politika prema Srbiji i Kosovu bila je nešto što je, znam, i tada snažno podržavao senator Bajden. Takođe je važno napomenuti da je tadašnje rukovodstvo Srbije odlučilo da ne potpiše sporazum – i to je nešto što moraju da objasne zašto su izabrali taj put, jer bi im potpisivanje sporazuma u Rambujeu dalo veću ulogu na Kosovu od one koju imaju sada", rekao je Rubin.