Tegeltija o Berlinskom procesu: Sporazumi treba da omoguće veću slobodu kretanja

Zoran Tegeltija.jpg
Izvor: Glas Srpske

Predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je da sva tri sporazuma koja će sutra biti potpisana u okviru Berlinskog procesa treba da omoguće veću slobodu kretanja ljudi i mobilnosti radne snage, prenosi RTRS.

Tegeltija je naveo da će u okviru tog samita u Berlinu biti potpisani sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stomatologije i arhitekture, sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu i sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu.

"Cilj sastanka u Berlinu je da se pokaže da je Berlinski proces pokretač regionalne saradnje i neko ko ubrzava proces evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana" rekao je Tegeltija.

Tegeltija je istakao da svi sporazumi podležu unutrašnjoj ratifikaciji i kada se taj proces završi u svim zemljama Zapadnog Balkana, onda će moći da se realizuje. Prema njegovim rečima, procesi ratifikacije su različiti u svakoj zemlji, kao i procedure, ali kada se postigne saglasnost onda to relativno brzo može da se završi ako ima dobre volje, a, kako dodaje, očigledno je ima čim se potpisuju sporazumi.

"Unutar regionalnog tržišta očekujemo da se mnogo više uradi o pitanju bržeg kretanja robe na granicama u odnosu što sada imamo", rekao je Tegeltija.

On je napomenuo da se o ovim sporazumima dugo razgovara, ali da bi bez velikog učešća Nemačke poslednjih meseci teško bili usaglašeni u ovom trenutku.

Tegeltija je naveo da je unutar samita nezaobilazna tema i energetska bezbednost, te da se očekuje da sutra bude prihvaćena zajednička izjava o energetskoj bezbednosti u zemljama u tranziciji Zapadnog Balkana, pitanje migracija, bezbednosi i još neke teme.

"Ne postoji saglasnost u vezi sa zajedničkom izjavom o energetskoj bezbednosti i zelenoj traziciji na Zapadnom Balkanu, to nije izjava koja se potpisuje već samo prihvata", rekao je Tegeltija koji se nada da će do trentuka kada bude trebalo da bude prihvaćena biti postignuta i saglasnost.

Migracije, dodao je, takođe ponovo poprimaju značajan obim, pogotovo u zemljama Zapadnog Balkana, ali je napomenuo da je poznato da njima nije BiH krajnje odredište, nego su to zemlje EU.

"U okviru Berlinskog procesa verovatno će se doneti odluka i da se osnuje fond kulture mladih Zapadnog Balkana pod upravom Regionalne kancelarije za saradnju mladih. Taj fond treba da pospeši kulturnu saradnju među mladima", rekao je Tegeltija.

On je dodao da će taj proces u najvećoj meri biti potpomognut finansijskim sredstvima Nemačke, dok će zemlje Zapadnog Balkana u tom fondu učestvovati sa malim iznosom.

Tegeltija je podsetio da je proces uspostavljen sa ciljem da pomogne zemljama Zapadnog Balkana da ubrzaju procese evropskih integracija dok ne postanu članice Unije. On je napomenuo da su se osam godina nakon uspostvaljanja Berlinskog procesa javila neslaganja o tome koliko taj proces ubrzava, pomaže, te su uporedo sa tim pokrenute neke inicijative o stručnoj saradnji zemalja Zapadnog Balkana bez učešća EU poput "Otvorenog Balkana".

Tegeltija je napomenuo da ono što se sada potpisuje nije deo evropskog puta, već stvari koje zemljama Zapadnog Balkana treba da omoguće da bolje funkcionišu između sebe dok ne budu u EU.